Kupidonov cvet

Proลกlo je dosta vremena dok se od malog cveta Viola tricolor iz vremena engleske kraljice Elizabete I razvila danaลกnja kultivisana verzija cvetiฤ‡a koga poznajemo pod nazivom – dan i noฤ‡. Kaลพu da je prvi primerak dobijen u nekoj baลกti blizu Londona, i to pre samo 150 godina.

U Engleskoj ovaj cvet ima mnogo neobiฤnih nadimaka: tri lica pod kapuljaฤom, zagolicaj mi maลกtu, ili uzaludna ljubav. Ovaj poslednji naziv smislio je ฤuveni ล ekspir, a on se i danas koristi u nekim delovima Engleske. Naime, u ล ekspirovom delu „San letnje noฤ‡i“ Oberon, kralj vila i vilenjaka, opisuje ga kao cvet koji je nekada bio beo, a sada je purpuran sa ranom od ljubavi. Kraljica Titanija je omaฤ‘ijana njime, pa je postala, kako ล ekspir kaลพe, zaljubljena kao magarac, jer se od njega pravio moฤ‡an ljubavni napitak.

Ime dan i noฤ‡ – pansy, u engleskom jeziku nastao je od francuske reฤi – pensee, ลกto znaฤi misao, i samo u ovom obliku koriลกฤ‡eno je u ล ekspirovo doba.

Ova biljka je omiljena u celom svetu. U Helsinkiju, glavnom gradu Finske, za 1. maj, kada priroda poฤinje da se budi iz zimskog sna i zelenilo buja, ceo grad se ukraลกava ลกarenim cvetovima ove biljke. Podiลพu se stubovi od ลพiฤane mreลพe kroz koje se provlaฤe buseni sa cvetovima ฤije svilenkaste plave latice trepere na blagom povetarcu. Ljupke krunice ukraลกavaju i porcelanske garniture koje i nose naziv – dan i noฤ‡.

Dan i noฤ‡ je biljka niskog rasta, ali krupnih kruniฤnih listiฤ‡a. Uฤiniฤ‡e vam se da liฤi na ลกumsku ljubiฤicu, a tu neฤ‡ete mnogo pogreลกiti, jer dan i noฤ‡ pripada familiji ljubiฤica. Omiljen zbog raznih boja i neobiฤnih ลกara na laticama, dan i noฤ‡ je pogodan za saฤ‘enje u ลพardinjerama i gajenje u lejama. Cvetovi mogu biti jednobojni, ฤisto beli, ลพuti, ljubiฤasti, ali i viลกebojni, najฤeลกฤ‡e u kombinaciji ลพute i ljubiฤaste ili plave boje ili boje mahagonija.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com