Proลกlo je dosta vremena dok se od malog cveta Viola tricolor iz vremena engleske kraljice Elizabete I razvila danaลกnja kultivisana verzija cvetiฤa koga poznajemo pod nazivom – dan i noฤ. Kaลพu da je prvi primerak dobijen u nekoj baลกti blizu Londona, i to pre samo 150 godina.
U Engleskoj ovaj cvet ima mnogo neobiฤnih nadimaka: tri lica pod kapuljaฤom, zagolicaj mi maลกtu, ili uzaludna ljubav. Ovaj poslednji naziv smislio je ฤuveni ล ekspir, a on se i danas koristi u nekim delovima Engleske. Naime, u ล ekspirovom delu „San letnje noฤi“ Oberon, kralj vila i vilenjaka, opisuje ga kao cvet koji je nekada bio beo, a sada je purpuran sa ranom od ljubavi. Kraljica Titanija je omaฤijana njime, pa je postala, kako ล ekspir kaลพe, zaljubljena kao magarac, jer se od njega pravio moฤan ljubavni napitak.
Ime dan i noฤ – pansy, u engleskom jeziku nastao je od francuske reฤi – pensee, ลกto znaฤi misao, i samo u ovom obliku koriลกฤeno je u ล ekspirovo doba.
Ova biljka je omiljena u celom svetu. U Helsinkiju, glavnom gradu Finske, za 1. maj, kada priroda poฤinje da se budi iz zimskog sna i zelenilo buja, ceo grad se ukraลกava ลกarenim cvetovima ove biljke. Podiลพu se stubovi od ลพiฤane mreลพe kroz koje se provlaฤe buseni sa cvetovima ฤije svilenkaste plave latice trepere na blagom povetarcu. Ljupke krunice ukraลกavaju i porcelanske garniture koje i nose naziv – dan i noฤ.
Dan i noฤ je biljka niskog rasta, ali krupnih kruniฤnih listiฤa. Uฤiniฤe vam se da liฤi na ลกumsku ljubiฤicu, a tu neฤete mnogo pogreลกiti, jer dan i noฤ pripada familiji ljubiฤica. Omiljen zbog raznih boja i neobiฤnih ลกara na laticama, dan i noฤ je pogodan za saฤenje u ลพardinjerama i gajenje u lejama. Cvetovi mogu biti jednobojni, ฤisto beli, ลพuti, ljubiฤasti, ali i viลกebojni, najฤeลกฤe u kombinaciji ลพute i ljubiฤaste ili plave boje ili boje mahagonija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com