Danju vrela, noฤu hladna, peskovita, bela od kalcijuma, crvenkasta od gvoลพฤa, ravna, valovita ili stenovita, pustinja je prostrano i za mnoga ลพiva biฤa i biljke vrlo negostoljubivo podruฤje u kome retko pada kiลกa i gde je voda prava retkost i istinsko bogatstvo.
Gotovo 50 miliona kvadratnih kilometara prekriveno je pustinjama. Kao rezultat specifiฤnih klimatskih i ambijentalnih uslova, veฤina pustinja prostire se izmeฤu 15. i 40. stepena geografske ลกirine, a ima ih od Argentine do Kanade, od Mediterana do juลพne Afrike. Nalaze se ฤak u 53 zemlje. Na nastanak pustinja utiฤe klima, blizina velikih planinskih masiva koji ne dozvoljavaju pristup kiลกnim oblacima, daljina mora, prisustvo ili odsustvo povrลกinske vode i koliฤina sunฤane radijacije.
Nisu sve pustinje uvek bile to ลกto su sada. Takav je sluฤaj i sa Saharom, koja je nekad bila plodna. Pre tri miliona godina afriฤka jezera su se isuลกila a vegetacija se izmenila. Onda su se, usled velikih i ฤestih kiลกa pre 12.000 godina, jezera ponovo napunila vodom i duลพ Belog i Plavog Nila formirala su se moฤvarna podruฤja. Tako je bilo sve do pre 8.000 godina, kada su kiลกe prestale da padaju, zemlja se isuลกila i zrno po zrno peska poฤelo da formira pustinju. Meฤutim, za njen nastanak nisu odgovorne samo klimatske promene veฤ i poveฤanje broja grla stoke i paลกnjaka, ลกto je osiromaลกilo zemlju i dovelo do isuลกivanja povrลกinskih voda. Proces isuลกivanja tla, stvaranja i ลกirenja pustinjskih oblasti ne prestaje 3.000 godina. Industrijska era ga je samo ubrzala, a kako struฤnjaci UNCCD-a tvrde, u poslednjih 50 godina, usled sve veฤeg siromaลกtva, ovaj fenomen poprimio je katastrofalne razmere.
Svake godine biva spaljeno 120.000 kvadratnih kilometara plodnog zemljiลกta koje moลพe da proizvede 20 tona pลกenice. Rezultat su 42 milijarde dolara ลกtete i pogorลกani uslovi ลพivota za 650 miliona ljudi. Zbog toga je joลก 1992. godine u Rio de ลฝaneiru 175 zemalja potpisalo Konvenciju o borbi protiv ลกirenja pustinja i neplodnog zemljiลกta. Struฤnjaci, meฤutim, nisu optimisti i upozoravaju na to da druลกtvo mora da preduzme neลกto, i to ลกto pre, kako bi se na Zemlji uspostavila poremeฤena ravnoteลพa i racionalno koriลกฤenje prirodnih resursa. U protivnom, moglo bi se dogoditi da i plodna podruฤja uskoro postanu pustinje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com