Lepa a kobna

Danju vrela, noฤ‡u hladna, peskovita, bela od kalcijuma, crvenkasta od gvoลพฤ‘a, ravna, valovita ili stenovita, pustinja je prostrano i za mnoga ลพiva biฤ‡a i biljke vrlo negostoljubivo podruฤje u kome retko pada kiลกa i gde je voda prava retkost i istinsko bogatstvo.

Gotovo 50 miliona kvadratnih kilometara prekriveno je pustinjama. Kao rezultat specifiฤnih klimatskih i ambijentalnih uslova, veฤ‡ina pustinja prostire se izmeฤ‘u 15. i 40. stepena geografske ลกirine, a ima ih od Argentine do Kanade, od Mediterana do juลพne Afrike. Nalaze se ฤak u 53 zemlje. Na nastanak pustinja utiฤe klima, blizina velikih planinskih masiva koji ne dozvoljavaju pristup kiลกnim oblacima, daljina mora, prisustvo ili odsustvo povrลกinske vode i koliฤina sunฤane radijacije.

Nisu sve pustinje uvek bile to ลกto su sada. Takav je sluฤaj i sa Saharom, koja je nekad bila plodna. Pre tri miliona godina afriฤka jezera su se isuลกila a vegetacija se izmenila. Onda su se, usled velikih i ฤestih kiลกa pre 12.000 godina, jezera ponovo napunila vodom i duลพ Belog i Plavog Nila formirala su se moฤvarna podruฤja. Tako je bilo sve do pre 8.000 godina, kada su kiลกe prestale da padaju, zemlja se isuลกila i zrno po zrno peska poฤelo da formira pustinju. Meฤ‘utim, za njen nastanak nisu odgovorne samo klimatske promene veฤ‡ i poveฤ‡anje broja grla stoke i paลกnjaka, ลกto je osiromaลกilo zemlju i dovelo do isuลกivanja povrลกinskih voda. Proces isuลกivanja tla, stvaranja i ลกirenja pustinjskih oblasti ne prestaje 3.000 godina. Industrijska era ga je samo ubrzala, a kako struฤnjaci UNCCD-a tvrde, u poslednjih 50 godina, usled sve veฤ‡eg siromaลกtva, ovaj fenomen poprimio je katastrofalne razmere.

Svake godine biva spaljeno 120.000 kvadratnih kilometara plodnog zemljiลกta koje moลพe da proizvede 20 tona pลกenice. Rezultat su 42 milijarde dolara ลกtete i pogorลกani uslovi ลพivota za 650 miliona ljudi. Zbog toga je joลก 1992. godine u Rio de ลฝaneiru 175 zemalja potpisalo Konvenciju o borbi protiv ลกirenja pustinja i neplodnog zemljiลกta. Struฤnjaci, meฤ‘utim, nisu optimisti i upozoravaju na to da druลกtvo mora da preduzme neลกto, i to ลกto pre, kako bi se na Zemlji uspostavila poremeฤ‡ena ravnoteลพa i racionalno koriลกฤ‡enje prirodnih resursa. U protivnom, moglo bi se dogoditi da i plodna podruฤja uskoro postanu pustinje.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com