Flamingo je predivna ptica čije ime, koje bi se moglo prevesti kao „vatrena“, potiče od ružičaste boje. Iako pomalo liči na rodu, predstavlja poseban rod ptica. Postoji pet vrsta flaminga, a one se razlikuju po boji, veličini i staništu.
Karipski flamingo živi na teritoriji Karipskih ostrva. Grimiznocrvene je boje, sa narandžastim nogama, kljunom i licem. U Evropi, Aziji i Africi živi veliki, a u Indiji mali flamingo, kojeg možemo naći i u Africi. U Južnoj Americi, na Andima, postoje dve vrste ovih ptica: Džejmsov i andski, a sreće se i čileanski flamingo, nežnoroze boje.
Veliki flamingo visok je kao odrastao čovek, dok je najmanja vrsta visine đaka prvaka. Kljun im je dugačak i povijen nadole. Zavisno od vrste, teški su od kilograma i po do četiri kilograma. Najčešće žive 20 do 30 godina, mada mogu doživeti i pola veka. Ove neobične ptice naseljavaju lagune, jezera i močvare u kojima ima mnogo blata. Ima ih u blizini mora, ali i na jezerima kilometrima udaljenim od njega. Živopisna ružičasta boja ovih ptica potiče od alfa i beta karotena, kojeg u obilju ima u njihovoj hrani, i to u plavo-zelenim algama i sitnim ljuskarima. Flamingo jede i semenje i mekušce. Hrani se tako što svojim dugim nogama, na kojima ima i male plovne kožice, udara po muljevitom dnu kako bi izmešao komadiće hrane sa vodom, a ponekad i pliva ili roni, slično kao patka.
Ove ptice su veoma društvene. Žive u kolonijama koje mogu okupiti i desetine hiljada primeraka. U istočnoj Africi primećene su kolonije od milion ptica. U šestoj godini života sposobne su za reprodukciju. Ne postoji sezona parenja, ali se to obično dešava posle kiša, kada ima najviše hrane. Zbog usklađenog ponašanja u koloniji, sve ptice odgajaće mlade u isto vreme.
Oba roditelja na smenu leže na jajetu iz kojega se posle 26 do 31 dan izleže belo ili sivo pile svetlocrvenog kljuna i crvenih ili ružičastih nogu. Roditelji ne hrane piliće crvićima, kao većina drugih ptica, već im sipaju u kljun tamnocrvenu tečnost, bogatu mašću i proteinima, poznatiju kao mleko iz guše. Ova hrana stvara se u gornjim organima za varenje pomoću dejstva hormona prolaktina i proizvode je i mužjaci. Pilići napuštaju gnezdo već posle nedelju dana i sa ostalim mladuncima iz kolonije odlaze u obdanište, gde će se o njima starati nekoliko odraslih ptica. Njihova boja promeniće se u ružičastu tek u trećoj godini.
Flamingo nema mnogo prirodnih neprijatelja zato što živi u nepristupačnim predelima sa malo biljaka, gde ostale ptice i životinje retko zalaze. Jedina vrsta kojoj preti opasnost od istrebljenja jeste andski flamingo.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com