Crkva Svetog groba u Jerusalimu kroz vekove je bila ลพrtva raznih nepogoda, ลกto prirodnih, ลกto ratnih razaranja. Potpuno je bila uniลกtena 1009. godine pa je naknadno renovirana. Brojni struฤnjaci zbog toga veฤ dugo vremena nagaฤaju starost grobnice za koju se veruje da jeย poslednje poฤivaliลกte Isusa Hrista, prenosi National Geographic.
Najraniji arheoloลกki dokazi koji su pronaฤeni oko grobnice datiraju iz doba Krstaลกa, ne viลกe od 1000 godina. Dok je nauฤno nemoguฤe tvrditiย da je ova grobnica poslednje poฤivaliลกte Isusa Hrista, novi rezultati upuฤuju da je grobnica napravljena u doba cara Konstantina, prvog Rimskog cara.
Kako prenose mediji u regionu, nova istraลพivanja nauฤnika potvrdila su da ostaci kreฤnjaฤke peฤine sadrลพane unutar crkve ostaci groba koji su locirali Rimljani oko 326. godine. Kada su Konstantinovi predstavnici doลกli u Jerusalim 325. godine navodno su im meลกtani ukazali na rimski hram izgraฤen otprilike 200 godina ranije. Bio je razoren, a ispod njega je otkrivena grobnica u kreฤnjaฤkoj peฤini. Vrh peฤine otrgnut je, a oko njega je izgraฤen oltar Edikule.
Znaฤaj samog groba je „ukopniย krevet“ na koji je, prema legendi, poloลพeno telo Isusa Hrista nakon raspeฤa. Polaganje tela u izrezbarene kreฤnjaฤke peฤine je zajedniฤka tradicija bogatih jerusalimskih Jevreja.
Grobnica stoleฤima nije bila otvarana, sve do pre godinu dana, kada se zbog jake poplave trebao da se restauriลกe Edikuleย koji prekriva grobnicu. Kada je otvorena 26. oktobra 2016. godine, nauฤnike je nalaziลกte iznenadilo. Ispod mermernog obloga bili su ostaci starijih, slomljenih mermernih ploฤa ukraลกenih krstom, polegnuti na izvornu povrลกinu kreฤnjaka „ukopnog kreveta“. Bez obzira na razne teorije naฤnika, niko nije mogao sa sigurnoลกฤu da tvrid da je to najstarije rimsko svetiลกte.
Nekoliko uzorka maltera s oltara odneseno je na datiranje, odnosno odreฤivanje starosti. Uzorci ฤe biti testirani u dve nezavisne laboratorije pomoฤu optiฤki stimulisane luminescencije (OSL). Nauฤnici ฤe objaviti rezultate starosti u sledeฤem broju ฤasopisa Journal od Archeological Science.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com