Pradomovina kafe je Afrika, to jest etiopska pokrajina Kafa. Danas se kafa gaji u Brazilu, Arabiji, Indiji i u nekim drugim zemljama. Raste u obliku grma ili drveta koje može da dosegne visinu i do pet metara. Lišće kafe je zimzeleno, cvetovi su beli, a plod veličine trešnje, i to modre, žute ili bele boje, zavisno od vrste. Mesnati deo ploda se odstranjuje, a semenke se prže, melju i na kraju se od mlevenog praha priprema napitak.
Svoj karakterističan miris kafa dobija prženjem. Poznato je sedamdesetak vrsta kafinog grmlja, ali je za preradu prikladno tek deset vrsta. Najvažniji sastojak kafe je kofein. U jednoj šoljici kafe nalazi se od 0,15 do 0,20 grama kofeina. Kuvana kafa, kako kažu zaljubljenici u ovaj napitak, mora da ima veliku količinu guste crne pene. Takva kafa je mnogo teže probavljiva od one sa prozračnom i svetlom penom. Crna kafa će biti mnogo ukusnija ako se skuva na laganoj vatri. Voda ne sme naglo da provri.
Ako kod kuće pržite kafu, nemojte je nikada mleti dok se sasvim ne ohladi. Dodate li kašičicu gorkog kakaoa već skuvanoj kafi, ona će dobiti bolji i nov ukus. Ako u posudu u kojoj držite kafu stavite kašičicu šećera, kafa će dugo zadržati aromu i ukus. Kafa će biti aromatičnija ukoliko u vodu, pre nego što je zakuvate, dodate nekoliko zrna soli. Kafa ima ne samo dobar ukus već i diuretično svojstvo. Sadrži malu količinu proteina, šećera i vitamina iz grupe B, koji deluju na funkcije pojedinih organa, hrane kožu i kosu. Vitamini iz grupe PP blagotvorno utiču na organizam, a kofein stimuliše mozak, srce i olakšava varenje. Zahvaljujući kofeinu, kafa je fizički i psihički stimulator i napitak za koncentraciju. Kofein deluje brzo, već posle pet minuta, a u krvi se smanjuje na polovinu za tri do šest sati.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com