Neverovatno: 10 stvari o ljudskom mozgu koje sigurno ne znate

Iako se danas zna mnogo o tome kako i zaลกto naลก mozak funkcioniลกe i koliko je fascinantan, kroz istoriju se njegovoj vaลพnosti nije pridavalo dovoljno paลพnje.

Svi, od starih Egipฤ‡ana do Aristotela, umanjili su ulogu tajanstvene materije izmeฤ‘u naลกih uลกiju. Slavni anatom Galen pripisao je mozgu zasluge zapovednika pokreta i govora, ali ฤak je i on odbacio belu i sivu materiju, pretpostavivลกi da su komore ispunjene teฤnoลกฤ‡u unutar mozga obavile veฤ‡inu posla.

Uprkos tome koliko sada znamo o mozgu, u poreฤ‘enju s onim ลกta sve moลพe, verovatno postoje brojne stvari koje je potrebno otkriti. Ovo su neke od karakteristika najsloลพenijeg i najmoฤ‡nijeg organa u ljudsko telu.

Ljudski mozak je velikiโ€ฆ

Proseฤni mozak odrasle osobe teลพak je izmeฤ‘u 1,3 i 1,4 kilograma. Neki neurohirurzi opisuju teksturu ลพivog mozga kao pastu za zube, ali prema neurohirurgu Katrini Firlik, bolja analogija moลพe se pronaฤ‡i u lokalnoj prodavnici zdrave hrane. Firlik je teksturu mozga uporedila s tofuom.

Ako vas taj opis ne oฤarava, razmislite o sledeฤ‡em: oko 80 posto sadrลพaja vaลกe lobanje ฤini mozak, dok jednake koliฤine krvi i cerebrospinalne teฤnosti, bistre teฤnosti koja rastvara neuralno tkivo, ฤine ostatak. Kada bismo pomeลกali navedene mozak, krv i teฤnost, ta meลกavina iznosila bi otprilike 1,7 litara.

Ali se vremenom smanjuje

Nemojte se previลกe uzdati u svoj mozak veliฤine velike boce gaziranog piฤ‡a jer je mozak ljudi pre 5000 godina bio joลก i veฤ‡i, a do sada se smanjio za otprilike 10%.

Istraลพivaฤi ne znaju zaลกto se mozak smanjuje, ali neki imaju teorije da je to deo njegovog razvoja s ciljem pospeลกenja efikasnosti. Drugi pak misle da su naลกe lobanje sve manje jer naลกa ishrana ukljuฤuje hranu koja se lakลกe ลพvaฤ‡e i tako velike, snaลพne ฤeljusti koje su pre bile standard, viลกe nisu potrebne.

Bez obzira na razlog, veliฤina mozga nije direktno povezana s intelektom, tako da nema dokaza da je drevni ฤovek bio pametniji od danaลกnjih ljudi.

Mozak sagoreva energiju

Moderni mozak guta energiju. Ovaj organ ฤini oko 2 posto telesne teลพine, ali koristi oko 20 posto kiseonika u naลกoj krvi i 25 posto glukoze (ลกeฤ‡era) koja cirkuliลกe u naลกem krvotoku, prema American College of Neuropsychopharmacology.

Ovi energetski zahtevi podstakli su raspravu meฤ‘u antropolozima o tome ลกta je uopลกte potaknulo evoluciju velikog mozga.

Mnogi istraลพivaฤi smatraju da je razlog meso, pozivajuฤ‡i se na dokaze o lovu naลกih ranih predaka. Drugi nauฤnici tvrde da je meso bio nepouzdan izvor hrane. Istraลพivanje iz 2007. objavljeno u Proceedings of the National Academy of Science otkrilo je da moderne ฤimpanze znaju kako da pronaฤ‘u hranu bogatu kalorijama u savani, a moลพda su naลกi preci ฤinili isto, pojaฤavajuฤ‡i svoj mozak povrฤ‡em.

Postoje tri glavne hipoteze o tome zaลกto se mozak poveฤ‡ao, a to su klimatske promene, ekoloลกki zahtevi i druลกtveno nadmetanje.

Bore nas ฤine pametnima

Koja je tajna ljudske pameti? Odgovor mogu biti bore. Povrลกina ljudskog mozga zakrivljena je dubokim pukotinama, manjim ลพlebovima zvanim sulci i grebenima zvanim gyri. Ova povrลกina naziva se moลพdana kora i dom je za oko 100 milijardi neurona, odnosno nervnih ฤ‡elija.

Presavijena, vijugava povrลกina omoguฤ‡uje mozgu da se smesti u veฤ‡u povrลกinu granica lobanje, a samim tim dobije i viลกe procesorske snage. Naลกi roฤ‘aci primati pokazuju razliฤite stepene uvijenosti u mozgu, kao i druga inteligentna biฤ‡a poput slonova. Istraลพivanje koje je sprovela neuronauฤnica sa Univerziteta Emory Lori Marino otkrilo je da delfini imaju joลก izraลพenije bore na mozgu od ljudi.

Veฤ‡ina naลกih moลพdanih ฤ‡elija nisu neuroni

Neuroni ฤine samo 10 posto naลกih moลพdanih ฤ‡elija. Ostalih 90 posto, koji ฤine otprilike polovinu teลพine mozga, nazivaju se glia, ลกto na grฤkom znaฤi „lepak“.

Neuronauฤnici su mislili da je glia jednostavno lepljiva materija koja drลพi neurone zajedno. Ipak, nedavna istraลพivanja pokazala su da je glia mnogo viลกe od toga. Glia je zasluลพna za brisanje viลกka neurotransmitera, pruลพanje imunoloลกke zaลกtite, kao i unapreฤ‘enje i modulisanje rasta i funkcije sinapse, odnosno veze izmeฤ‘u neurona.

Mozak je ekskluzivni klub

Poput izbacivaฤa u noฤ‡nom klubu, skup ฤ‡elija u krvnom sistemu mozga, nazvan krvno-moลพdanom barijerom, propuลกta samo nekoliko molekula u unutraลกnje utoฤiลกte nervnog sistema โ€“ mozak. Kapilari koje hrane mozak obloลพeni su ฤvrsto povezanim ฤ‡elijama koje blokiraju velike molekule. Posebni proteini u barijeri prenose potrebne hranjive materije u mozak, a samo retke dobiju dopuลกtenje za prolaz.

Krvno-moลพdana barijera ลกtiti mozak, ali takoฤ‘e moลพe spreฤiti prolaz lekovima koji nam mogu spasiti ลพivot. Lekari koji pokuลกavaju da leฤe tumore mozga mogu koristiti lekove za otvaranje veza izmeฤ‘u ฤ‡elija, ali to ostavlja mozak privremeno osetljivim na infekciju.

Mozak se formira iz oblika cevi

Temelji za mozak postavljaju se vrlo rano. Tri nedelje nakon zaฤeฤ‡a, sloj embrionalnih ฤ‡elija nazvan neuralna ploฤa savija se i spaja u neuralnu cev, a ovo tkivo vremenom postaje centralni nervni sistem.

Neuralna cev raste i odvaja se tokom prvog tromeseฤja. Tek u drugom tromeseฤju poฤinju da se formiraju glija i neuroni, a mozak se nabora tek kasnije. U 24. nedelji, magnetska rezonanca pokazuje samo nekoliko nastajuฤ‡ih ลพlebova na inaฤe glatkoj povrลกini mozga fetusa, prema istraลพivanju iz 2000. u ฤasopisu Radiology. U 26. nedelji, ลพlebovi se produbljuju i mozak viลกe poฤinje na liฤi na sebe kod novoroฤ‘enฤeta.

Tinejdลพerski mozak nije u potpunosti formiran

Roditelji tvrdoglavih tinejdลพera, opustite se. Stav adolescenata delimiฤno proizlazi iz hirova razvoja mozga.

Siva materijaย  mozga dostiลพe vrhunac neposredno pre puberteta i smanjuje se tokom adolescencije, a neki od najdramatiฤnijih razvoja dogaฤ‘aju se u prednjim reลพnjevima, sediลกtu rasuฤ‘ivanja i donoลกenja odluka.

Istraลพivanje iz 2005. objavljeno u ฤasopisu Child Development otkrilo je da delovi mozga odgovorni za obavljanje viลกe zadataka ne sazrevaju u potpunosti dok ne navrลกimo 16 ili 17 godina.

Mozak nikada ne prestaje da se menja

Nauka je nekada smatrala da kada jednom uฤ‘ete u odraslo doba, vaลก mozak gubi svaku sposobnost stvaranja novih neuronskih veza. Smatralo se da je ta sposobnost, nazvana plastiฤnost, ograniฤena na vrlo rano doba i detinjstvo.

Ovo miลกljenje je pogreลกno. Istraลพivanje iz 2007. sprovedeno na pacijentkinji s moลพdanim udarom otkrilo je da se njezin mozak prilagodio oลกteฤ‡enju nerava koji nose vizualne informacije povlaฤeฤ‡i sliฤne informacije iz drugih nerava. Kasnije su istraลพivanja predstavila viลกe dokaza o tome da ljudski neuroni stvaraju nove veze u odraslom dobu; u meฤ‘uvremenu, istraลพivanje o meditaciji pokazalo je da intenzivni mentalni trening moลพe promeniti i strukturu i funkciju mozga.

ลฝene ipak nisu s Venere

Popularna kultura tvrdi da se mozak ลพena i muลกkaraca jednostavno razlikuje. Istina je da muลกki i ลพenski hormoni razliฤito utiฤu na razvoj mozga, a slikovne studije otkrile su razlike u naฤinu na koji ลพene i muลกkarci oseฤ‡aju bol, donose druลกtvene odluke i nose se sa stresom. Iako je tako, nepoznato je jesu li te razlike rezultat genetike ili reakcija oblikovanih iskustvom.

Uprkos tome, muลกki i ลพenski mozak, kao i โ€‹โ€‹njegova moฤ‡, sliฤni su. Analiza istraลพivanja rodnih razlika iz 2005. pokazala je da je u 78 posto polnih razlika prijavljenih u drugim studijama uฤinak pola na ponaลกanje bio u malom rasponu ili blizu nule.

Nedavna istraลพivanja pobila su mitove o razliฤitim sposobnostima polova. Studija objavljena u Psychological Bulletin u januaru 2010. godine prouฤavala je skoro pola miliona deฤaka i devojฤica iz 69 zemalja i nije zabeleลพila jaz u njihovim matematiฤkim sposobnostima.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com