Iako se danas zna mnogo o tome kako i zaลกto naลก mozak funkcioniลกe i koliko je fascinantan, kroz istoriju se njegovoj vaลพnosti nije pridavalo dovoljno paลพnje.
Svi, od starih Egipฤana do Aristotela, umanjili su ulogu tajanstvene materije izmeฤu naลกih uลกiju. Slavni anatom Galen pripisao je mozgu zasluge zapovednika pokreta i govora, ali ฤak je i on odbacio belu i sivu materiju, pretpostavivลกi da su komore ispunjene teฤnoลกฤu unutar mozga obavile veฤinu posla.
Uprkos tome koliko sada znamo o mozgu, u poreฤenju s onim ลกta sve moลพe, verovatno postoje brojne stvari koje je potrebno otkriti. Ovo su neke od karakteristika najsloลพenijeg i najmoฤnijeg organa u ljudsko telu.
Ljudski mozak je velikiโฆ
Proseฤni mozak odrasle osobe teลพak je izmeฤu 1,3 i 1,4 kilograma. Neki neurohirurzi opisuju teksturu ลพivog mozga kao pastu za zube, ali prema neurohirurgu Katrini Firlik, bolja analogija moลพe se pronaฤi u lokalnoj prodavnici zdrave hrane. Firlik je teksturu mozga uporedila s tofuom.
Ako vas taj opis ne oฤarava, razmislite o sledeฤem: oko 80 posto sadrลพaja vaลกe lobanje ฤini mozak, dok jednake koliฤine krvi i cerebrospinalne teฤnosti, bistre teฤnosti koja rastvara neuralno tkivo, ฤine ostatak. Kada bismo pomeลกali navedene mozak, krv i teฤnost, ta meลกavina iznosila bi otprilike 1,7 litara.
Ali se vremenom smanjuje
Nemojte se previลกe uzdati u svoj mozak veliฤine velike boce gaziranog piฤa jer je mozak ljudi pre 5000 godina bio joลก i veฤi, a do sada se smanjio za otprilike 10%.
Istraลพivaฤi ne znaju zaลกto se mozak smanjuje, ali neki imaju teorije da je to deo njegovog razvoja s ciljem pospeลกenja efikasnosti. Drugi pak misle da su naลกe lobanje sve manje jer naลกa ishrana ukljuฤuje hranu koja se lakลกe ลพvaฤe i tako velike, snaลพne ฤeljusti koje su pre bile standard, viลกe nisu potrebne.
Bez obzira na razlog, veliฤina mozga nije direktno povezana s intelektom, tako da nema dokaza da je drevni ฤovek bio pametniji od danaลกnjih ljudi.
Mozak sagoreva energiju
Moderni mozak guta energiju. Ovaj organ ฤini oko 2 posto telesne teลพine, ali koristi oko 20 posto kiseonika u naลกoj krvi i 25 posto glukoze (ลกeฤera) koja cirkuliลกe u naลกem krvotoku, prema American College of Neuropsychopharmacology.
Ovi energetski zahtevi podstakli su raspravu meฤu antropolozima o tome ลกta je uopลกte potaknulo evoluciju velikog mozga.
Mnogi istraลพivaฤi smatraju da je razlog meso, pozivajuฤi se na dokaze o lovu naลกih ranih predaka. Drugi nauฤnici tvrde da je meso bio nepouzdan izvor hrane. Istraลพivanje iz 2007. objavljeno u Proceedings of the National Academy of Science otkrilo je da moderne ฤimpanze znaju kako da pronaฤu hranu bogatu kalorijama u savani, a moลพda su naลกi preci ฤinili isto, pojaฤavajuฤi svoj mozak povrฤem.
Postoje tri glavne hipoteze o tome zaลกto se mozak poveฤao, a to su klimatske promene, ekoloลกki zahtevi i druลกtveno nadmetanje.
Bore nas ฤine pametnima
Koja je tajna ljudske pameti? Odgovor mogu biti bore. Povrลกina ljudskog mozga zakrivljena je dubokim pukotinama, manjim ลพlebovima zvanim sulci i grebenima zvanim gyri. Ova povrลกina naziva se moลพdana kora i dom je za oko 100 milijardi neurona, odnosno nervnih ฤelija.
Presavijena, vijugava povrลกina omoguฤuje mozgu da se smesti u veฤu povrลกinu granica lobanje, a samim tim dobije i viลกe procesorske snage. Naลกi roฤaci primati pokazuju razliฤite stepene uvijenosti u mozgu, kao i druga inteligentna biฤa poput slonova. Istraลพivanje koje je sprovela neuronauฤnica sa Univerziteta Emory Lori Marino otkrilo je da delfini imaju joลก izraลพenije bore na mozgu od ljudi.
Veฤina naลกih moลพdanih ฤelija nisu neuroni
Neuroni ฤine samo 10 posto naลกih moลพdanih ฤelija. Ostalih 90 posto, koji ฤine otprilike polovinu teลพine mozga, nazivaju se glia, ลกto na grฤkom znaฤi „lepak“.
Neuronauฤnici su mislili da je glia jednostavno lepljiva materija koja drลพi neurone zajedno. Ipak, nedavna istraลพivanja pokazala su da je glia mnogo viลกe od toga. Glia je zasluลพna za brisanje viลกka neurotransmitera, pruลพanje imunoloลกke zaลกtite, kao i unapreฤenje i modulisanje rasta i funkcije sinapse, odnosno veze izmeฤu neurona.
Mozak je ekskluzivni klub
Poput izbacivaฤa u noฤnom klubu, skup ฤelija u krvnom sistemu mozga, nazvan krvno-moลพdanom barijerom, propuลกta samo nekoliko molekula u unutraลกnje utoฤiลกte nervnog sistema โ mozak. Kapilari koje hrane mozak obloลพeni su ฤvrsto povezanim ฤelijama koje blokiraju velike molekule. Posebni proteini u barijeri prenose potrebne hranjive materije u mozak, a samo retke dobiju dopuลกtenje za prolaz.
Krvno-moลพdana barijera ลกtiti mozak, ali takoฤe moลพe spreฤiti prolaz lekovima koji nam mogu spasiti ลพivot. Lekari koji pokuลกavaju da leฤe tumore mozga mogu koristiti lekove za otvaranje veza izmeฤu ฤelija, ali to ostavlja mozak privremeno osetljivim na infekciju.
Mozak se formira iz oblika cevi
Temelji za mozak postavljaju se vrlo rano. Tri nedelje nakon zaฤeฤa, sloj embrionalnih ฤelija nazvan neuralna ploฤa savija se i spaja u neuralnu cev, a ovo tkivo vremenom postaje centralni nervni sistem.
Neuralna cev raste i odvaja se tokom prvog tromeseฤja. Tek u drugom tromeseฤju poฤinju da se formiraju glija i neuroni, a mozak se nabora tek kasnije. U 24. nedelji, magnetska rezonanca pokazuje samo nekoliko nastajuฤih ลพlebova na inaฤe glatkoj povrลกini mozga fetusa, prema istraลพivanju iz 2000. u ฤasopisu Radiology. U 26. nedelji, ลพlebovi se produbljuju i mozak viลกe poฤinje na liฤi na sebe kod novoroฤenฤeta.
Tinejdลพerski mozak nije u potpunosti formiran
Roditelji tvrdoglavih tinejdลพera, opustite se. Stav adolescenata delimiฤno proizlazi iz hirova razvoja mozga.
Siva materijaย mozga dostiลพe vrhunac neposredno pre puberteta i smanjuje se tokom adolescencije, a neki od najdramatiฤnijih razvoja dogaฤaju se u prednjim reลพnjevima, sediลกtu rasuฤivanja i donoลกenja odluka.
Istraลพivanje iz 2005. objavljeno u ฤasopisu Child Development otkrilo je da delovi mozga odgovorni za obavljanje viลกe zadataka ne sazrevaju u potpunosti dok ne navrลกimo 16 ili 17 godina.
Mozak nikada ne prestaje da se menja
Nauka je nekada smatrala da kada jednom uฤete u odraslo doba, vaลก mozak gubi svaku sposobnost stvaranja novih neuronskih veza. Smatralo se da je ta sposobnost, nazvana plastiฤnost, ograniฤena na vrlo rano doba i detinjstvo.
Ovo miลกljenje je pogreลกno. Istraลพivanje iz 2007. sprovedeno na pacijentkinji s moลพdanim udarom otkrilo je da se njezin mozak prilagodio oลกteฤenju nerava koji nose vizualne informacije povlaฤeฤi sliฤne informacije iz drugih nerava. Kasnije su istraลพivanja predstavila viลกe dokaza o tome da ljudski neuroni stvaraju nove veze u odraslom dobu; u meฤuvremenu, istraลพivanje o meditaciji pokazalo je da intenzivni mentalni trening moลพe promeniti i strukturu i funkciju mozga.
ลฝene ipak nisu s Venere
Popularna kultura tvrdi da se mozak ลพena i muลกkaraca jednostavno razlikuje. Istina je da muลกki i ลพenski hormoni razliฤito utiฤu na razvoj mozga, a slikovne studije otkrile su razlike u naฤinu na koji ลพene i muลกkarci oseฤaju bol, donose druลกtvene odluke i nose se sa stresom. Iako je tako, nepoznato je jesu li te razlike rezultat genetike ili reakcija oblikovanih iskustvom.
Uprkos tome, muลกki i ลพenski mozak, kao i โโnjegova moฤ, sliฤni su. Analiza istraลพivanja rodnih razlika iz 2005. pokazala je da je u 78 posto polnih razlika prijavljenih u drugim studijama uฤinak pola na ponaลกanje bio u malom rasponu ili blizu nule.
Nedavna istraลพivanja pobila su mitove o razliฤitim sposobnostima polova. Studija objavljena u Psychological Bulletin u januaru 2010. godine prouฤavala je skoro pola miliona deฤaka i devojฤica iz 69 zemalja i nije zabeleลพila jaz u njihovim matematiฤkim sposobnostima.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com