Iako se spekulisalo da su homosapiensi istisnuli neandertalce koji su zbog toga izumrli, nauฤnici su otkrili neลกto drugo.
Moลพda ipak nismo bili krivi โ istraลพivanja smrti neandertalaca otkrila su da su naลกi roฤaci gustih obrva i izduลพenih glava, umesto da su ih nadmudrili homosapiensi, izumrli iskljuฤivo zbog loลกe srecฬe.
Nauฤnici tvrde kako je stanovniลกtvo neandertalaca bilo toliko malo u vreme kada su moderni ljudi stigli u Evropu i na Bliski istok, da su ih meฤusobno ukrลกtanje, prirodne promene nataliteta i smrti, kao i odnos polova uniลกtili kao vrstu,ย prenosi โEkspresโ pisanje โGardijanaโ.
Neandertalciย su populacija praljudi iz srednjeg paleolita, nazvana po fosilnim ostacima naฤenim 1856. u dolini Neandertal kraj nemaฤkog grada Diseldorfa.ย ลฝiveli su u Evropi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Azijiย izmeฤu 250.000 i 30.000 godine pre nove ere. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu poboฤnu lozu ฤoveฤanstva.
U zavisnosti odย miลกljenja o njihovoj bliskosti sa danaลกnjim ljudima, deo nauฤnika ih smatra podvrstom (homosapiens neandertalenzis) unutar vrste homosapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu homoneandertalenzis, ลกto potvrฤuju novija paleogenetiฤka istraลพivanja.
Prikazani kao โglupiโ
ฤesto predstavljeni kao jednostavni, tupasti roฤaci modernih ljudi,ย neandertalci su zapravo imali sliฤan mozak i razvoj kulture kao homosapiensi. Iza sebe su ostavili niz sloลพenih alata, oslikanog nakita i umetnosti u ลกpanskim pecฬinama.
Imali su nisku i izduลพenu lobanju, izraลพene nadoฤne lukove, zadebljanje na potiljaฤnoj kosti, izboฤen srediลกnji deo lica sa ลกirokom nosnom ลกupljinom. Donja vilica nije imala izboฤenu bradu, a grudi su bile baฤvaste. Bili su snaลพno graฤeni, prilagoฤeni hladnim klimatskim uslovima. Proseฤna visina iznosila im je oko 167 centimetara, teลพina oko 80,8 kilograma, a zapremina mozga blizu 1.520 kubnih centimetara.
Meฤutim, nova otkricฬa pokazuju da prvi moderni ljudi koji su stigli u Evropu nisu bili nadmocฬniji u odnosu na neandertalce, kao ลกto neki izveลกtaji tvrde.
โUstaljena je priฤa da je homosapiens napao Evropu i Bliski istok gde su ลพiveli neandertalci i da ih je nadmudrio i nadvladao. Glavni zakljuฤak naลกeg rada jeste da nemamo veze s tim, vecฬ da neandertalci naprosto nisu imali srecฬe i poklopio im se loลก splet okolnostiโ, kaลพe Krist Vesen sa Tehnoloลกkog univerziteta u Ajndhovenu.
Faktori nestanka
Da bi istraลพili ลกta je moglo da dovede do kraja neandertalaca, istraลพivaฤi su napravili model kako je njihova populacija mogla da iลกฤezne kroz 10 hiljada godina, uzimajucฬi u obzir tri razliฤita faktora: meฤusobno sparivanje koje je ลกtetilo zdravlju stanovniลกtva, potom takozvaniย alejski efekat,ย gde mala populacija ne uspeva da raste zbog ograniฤenog izbora partnera, a ima premalo ljudi za lov, zaลกtitu hrane od drugih ลพivotinja i podizanje dece grupe. Trecฬi faktor su bile prirodne fluktuacije stope nataliteta, to jest, odnos izmeฤu polova u zavisnosti od smrti.
Modeli su pokazali da neandertalci verovatno nisu izumrli samo zbog parenja bliskih srodnika. Ali, u kombinaciji sa takozvanim alejskim efektom i drugim prirodnim promenama u populaciji, to je moglo da dovede do njihovog kraja. Kada su stigli moderni ljudi, broj stanovnika neandertalaca iznosio je izmeฤu 10.000 i 70.000 jedinki.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com