Poštanske marke su sredstva za plaćanje poštanskih usluga, a njihov izdavač može da bude samo poštanska uprava. Zalepljena na poštanske pošiljke, marka dokazuje da je plaćena odgovarajuća taksa. Prilikom otpremanja pošiljke pošta poništava marku poštanskim žigom, na kojem je datum i mesto otpremanja. Poštanske marke izrađuju se u različitim veličinama i oblicima. Sličice na njima prikazuju najrazličitije sadržaje: pejzaže, portrete, cveće, životinje, sport, umetničke slike i drugo.
Prva poštanska marka na svetu puštena je u promet u Velikoj Britaniji 6. maja 1840. godine. Bila je to crna marka od jednog penija sa likom engleske kraljice Viktorije. Prema nekim podacima, još je 1834. godine štampar Džejms Čelmers napravio probnu poštansku marku koja se mogla nalepiti na pošiljku. Čelmers je podstaknuo tadašnjeg upravnika engleskih pošta, Ronalda Hila, da predloži upotrebu maraka, što je ozakonjeno 1839. godine.
Međutim, prema jednoj anegdoti, Hila, koga inače i smatraju za pronalazača poštanske marke, podstrekao je događaj povezan sa njegovom siromašnom susetkom koja nije mogla da plati poštarinu za pismo koje je poslao njen sin iz Amerike. Taj događaj je duboko dirnuo Ronalda Hila i on je napisao pismo uglednim novinarima predloživši da se snizi poštarina. Istovremeno je predložio da se pošiljaocima poštanskih pošiljki omogući da zalepe specijalnu hartijicu koja će pokrivati troškove otpreme.
Prve marke Kneževine Srbije pojavile su se 1. maja 1866. godine, a marke Kneževine Crne Gore 1. maja 1874. Poštanske marke brzo su postale omiljeni predmet kolekcionara, to jest filatelista. Proučavanje istorije poštanskih maraka i pojedinosti s njima u vezi počinje već oko 1860. godine. Prvi filatelistički katalozi i prvi album objavljeni su u Francuskoj, a prvi filatelistički časopis izašao je 1861. godine u Engleskoj. Izraz filatelija uveo je francuski novinar Žorž Herpen 1864. godine.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com