Krstokljun ima neลพnocrvenkastu boju, naroฤito pre svadbenih dana, i veoma se razlikuje od svoje okoline. Gnezdi se u crnogoriฤnim ลกumama. Retko se moลพe naฤi toliko zanimljivosti u ลพivotu jedne ptice kao u ลพivotu krstokljuna.
Tamo gde hrane ima u izobilju, biฤe i krstokljuna, i to u bilo koje godiลกnje doba. Njihova gnezda mogu se naฤi ฤak i zimi. Zagonetka njihovog instinkta moลพe se objasniti ishranom, koja utiฤe na nagon parenja, gneลพฤenja i leลพanja na jajima. Krstokljun se hrani semenkama ฤetinara, najฤeลกฤe borovih i crnogoriฤnih ลกuma. U tim semenkama ima dosta vitamina E, koji podstiฤe leลพenje krstokljuna. Ove ptice ฤesto menjaju svoje prebivaliลกte, a tamo gde im je trpeza obilnija – i duลพe se zadrลพavaju. Negde se ne pojavljuju i po nekoliko godina.
Otkud ovim pticama tako ฤudno ime – krstokljun? U tome je hrana opet imala glavnu reฤ. Oni svojim unakrsnim kljunom kao dletom izbacuju i jedu semenke. Kada im ponestane hrane, prinuฤeni su da se sele u toplije juลพne krajeve.
Gnezda prave dva puta godiลกnje, a najฤeลกฤe polaลพu od tri do pet jaja. Po izleganju, mladi su sivozeleni, a kasnije im se ukrste i kljunovi. Krstokljuni su mirne, ali i druลกtvene ptice. Vole da ลพive u kolektivu, u veฤim ili manjim jatima; na taj naฤin lakลกe odolevaju neprijatelju. To su ptice koje jako vole ฤistoฤu. Posle obilnog ruฤka, ฤiste se, jer im na vratu i kljunu ostaje dosta smolastih i eteriฤnih materija. Ipak, zahvaljujuฤi tim materijama, njihovo telo postaje impregnirano i moลพe se reฤi da je to ptica koja ne trune – ako naiฤete na neki uginuli primerak, izgledaฤe kao da je balsamovan.
Krstokljuni lete u talasastoj liniji, ali zato su jako nespretni na tlu i retko silaze sa stabala. Prilikom penjanja pomaลพu se svojim kljunom. Odolevaju najjaฤoj zimi i hladnoฤi, pod uslovom da imaju dovoljno semenki za ishranu. Ove ptice se lako mogu uloviti i pripitomiti, ali treba ih ฤuvati kao retkost i ukras crnogoriฤnih ลกuma.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com