Madeira, glavno ostrvo arhipelaga, poznatije je kao Cvet okeana zato ลกto ima izuzetno blagu vegetaciju. Dvesta godina unazad hiljade biljaka i egzotiฤnog cveฤa ukraลกavaju ovo ostrvo, ponosno istiฤu meลกtani. Veliki doprinos tome daje i izuzetno blaga klima s godiลกnjim prosekom temperature izmeฤu 16 i 22 stepena Celzijusa.
Prestonica najveฤeg ostrva Madeira je grad Funลกal. Grad je dobio ime po divljoj biljci komoraฤ (na portugalskom funลกo). Davne 1419. godine, kada je kapetan Zarko sa svojim ljudima prispeo na to mesto, bezbrojne stabljike ovog niskog perastog cveฤa prekrivale su povrลกinu kamenite obale na uลกฤu triju reka u okean. Mali Lisabon, tako su Funลกal nazivali italijanski mornari kada je dobio status grada 1508. godine. Na prostranom trgu 15 godina ranije zapoฤeta je izgradnja velelepne katedrale zavrลกene 1515. godine. Svod nekropole napravljen je od ฤuvene madeirske kedrovine. Iza katedrale je Alfandega ili Stara carina, velelepna palata u kojoj se danas nalazi sediลกte regionalne skupลกtine.
Poznat je i Muzej ribolovaca s jedinstvenim nakitom od kitove kosti. Jedan do drugog nalaze se kafei, barovi, diskoteke, a izmeฤu njih su uliฤice koje vode uzbrdo, pa uzani prolazi sa ลกirom otvorenim drvenim vratima iza kojih se ฤuje otegnut zvuk fado muzike – tipiฤne portuglaske melodije koja se peva uz gitaru. Tu je i bezbroj prodavnica s naฤiฤkanim suvenirima, deฤjim igraฤkama, ฤuvenom madeira ฤipkom i joลก ฤuvenijim madeira vinima.
Izmeฤu ljupkih skverova su niske ลพivopisne kuฤe i parkovi s raskoลกnim cveฤem. Po iviฤnjacima se ลกepure klupe s ฤipkastim naslonom iznad kojih se nadnose kitnjaste uliฤne svetiljke s upletenim puzaviฤastim ruลพama ฤudesnih boja i joลก ฤudesnijih mirisa. Velelepne botaniฤke baลกte na ivici grada ลกirom su otvorile svoja zelena vrata. Uz raskoลกnu floru iz celog sveta paลพnju posetilaca privlaฤe egzotiฤni primerci retkih biljaka prenetih iz napuลกtenih pustinjskih ลกuma juลพne Afrike.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com