U najnepristupaฤnijem predelu divokoza moลพe da trฤi brzinom od pedesetak kilometara na sat, skaฤe do dva metra uvis i ลกest metara u daljinu. Divokoza se moลพe nazvati pravom planinskom lepoticom.
Na nepristupaฤnim liticama visokih planina, gde ljudska noga joลก nije kroฤila, gde ne zalazi veฤina divljih ลพivotinja, mogu se videti samo ptice i – divokoze. Ovih okretnih ลพivotinja ima na Alpima, Karpatima i planinama Male Azije, a mogu se pronaฤi i na naลกim planinama.
Divokoza je savrลกeno prilagoฤena surovim uslovima u kojima ลพivi. Donja povrลกina njenih papaka je mekana i elastiฤna, ลกto olakลกava hodanje po strmim planinskim stenama. Kada se naฤe u opasnosti od grabljivaca, vukova, medveda i risova, spasavaju je snaลพne i brze noge. Divokoza ima oลกtar vid i dobro razvijeno ฤulo mirisa, koji joj pomaลพu u potrazi za hranom i upozoravaju je na opasnost. Krzno joj je leti riฤe ili sivo, dok zimi dobija boju ฤokolade. I muลพjak i ลพenka imaju tanke crne rogove, dugaฤke dvadesetak centimetara i zakrivljene unazad, koji im sluลพe za samoodbranu.
U letnjim mesecima divokoza pase na planinskim livadama na nadmorskoj visini preko 1.800 metara, dok se zimi, u potrazi za hranom, spuลกta do ลกuma u niลพim predelima. Leti se hrani travom i liลกajevima koje pronaฤe na stenama, a zimi u ลกumi jede borove iglice i koru sa stabala.
ลฝenke ลพive u manjim grupama s mladuncima. Samo se zimi udrลพuju u krda koja mogu brojati i do stotinak ลพivotinja. Muลพjaci su usamljenici koji se sa ลพenkama viฤaju samo u sezoni parenja, od sredine oktobra do decembra. U borbi za ลพenku muลพjaci se jure, guraju i bodu rogovima, ponekad i do smrti.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com