Prvi sveobuhvatni popis stanovništva u Kneževini Srbiji sproveden je 1834. godine i registrovao je više od 650.000 ljudi. Ovaj popis je otvorio novo poglavlje u razumevanju demografije Srbije nakon Drugog srpskog ustanka, otkrivajući ne samo broj stanovnika, već i njihovu starosnu strukturu, bračno stanje i vojnu sposobnost.
Prva popisivanja pod knezom Milošem
Već 1815. godine knez Miloš Obrenović naložio je da se popišu oženjeni muškarci i dečaci stariji od sedam godina radi utvrđivanja obaveze plaćanja poreza i harača. Popis iz 1818. obuhvatio je 12 nahija, 1.395 naselja, 51.344 domaćinstva i oko 115.000 glava za koje se naplaćivao harač.
Prvi sveobuhvatni popis 1834.
Na Spasovskoj skupštini 1834. godine naloženo je da se evidentiraju sva muška lica, godine starosti, bračno stanje, srodnički odnosi i imovina. Podaci su organizovani u šest zanimanjskih grupa, a kućna imanja su klasifikovana. Požarevački okrug bio je najnaseljeniji sa 73.239 stanovnika, dok je Beogradski okrug brojao 38.057, od čega je samo u gradu Beogradu živelo 7.033 ljudi.
Popis za kneza Mihajla – rekordan porast
Knez Mihajlo Obrenović naredio je novi popis 1841. godine, iako je izostanak Beograda uticao na nepotpunost podataka. Ipak, zvaničan broj za tu godinu iznosio je 828.895, a Požarevački okrug već je dosegao gotovo 98.927 stanovnika, pokazujući velike migracije i prirodan priraštaj.
Demografski skok do milion stanovnika
Do 1859. Srbija je prema popisu prešla cifru od milion ljudi – tačnije 1.078.281, s 556.785 muškaraca i 521.496 žena. Poređenjem podataka iz 1834. i 1859. vidi se da se stanovništvo udvostručilo, dosegnuvši oko 1,3 miliona u roku od četiri decenije.
Ovi popisi nisu samo brojke – oni prikazuju društvene promene, širenje gradova i razvoj moderne države, a njihovi rezultati i danas služe kao ključni izvor za proučavanje istorije i demografije Srbije.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com