Svima se nekad desi da budu neraspoloลพeni, ali kliniฤka depresija je neลกto sasvim drugo i daleko ozbiljnije stanje
Kako godine prolaze sve je veฤi brojย istraลพivanja vrhunskih svetskih struฤnjaka. Ipak, i pored svega toga, depresija je i dalje nepotpuno istraลพeno mentalno stanje, jer ljudski um je sam po sebi velika tajna.
Dok razliฤiti psihoteraputi i psiholozi pribegavaju raznovrsnim metodama leฤenja, od prirodnog leฤenja, psiholoลกkih analiza i terapija, istraลพujuฤi najbolje moguฤe naฤine za negovanje โosetljiveโ duลกe, broj osoba koje pate od depresije iz godine u godinu raste. Tako je depresija i u 2020. godini jedna od vodeฤih vrsta oboljenja na svetskom nivou.
Nisu sva depresivna oseฤanja ista i neka je lakลกe sanirati od drugih.
Depresija je mentalno stanje u koje mnogi ljudi nisu u potpunosti upuฤeni, a neki ga ฤak i ignoriลกu ili smatraju da depresivna osoba iz njihovog okruลพenja preteruje, ลกto moลพe biti vrlo opasno.
Evo u kojih 5 mitova o depresiji nikako ne smete da verujete:
Depresija prolazi sama od sebe
Najbitnija stvar na samom poฤetku je da zapamtite da depresija nikada nije izbor โ nijedan pojedinac ne bi poลพeleo nelagodnost koju ona donosi. Gabrijela Farkas, osnivaฤica udruลพenja za podsticaj mentalnog zdravlja, istiฤe da u svakom od nas postoje reciproฤni odnosi izmeฤu hemijskog sastava mozga, naลกeg funkcionisanja i okruลพenja. Neuroloลกki faktori u velikoj su meri van kontrole ฤoveka.
Ljudi mogu imati predispoziciju za depresiju samo zbog stanja u svom mozgu na koje utiฤu i mnogi faktori okruลพenja. Depresija neฤe sama od sebe nestati, veฤ samo moลพe uzrokovati joลก teลพa i komplikovanija stanja. Ignorisanje depresije je vrlo opasno. Zato je vaลพno da se veฤ pri prvim znacima uฤestalog depresivnog raspoloลพenja konsultujete sa struฤnjacima. To isto preporuฤite i ljudima iz svog okruลพenja kod kojih primeฤujete depresivne simptome.
Mogu ja to sam
Nekad postoje naฤini da pomognemo sebi i lako izaฤemo iz loลกih stanja. Muzika, pozitivne misli, ฤitanje knjiga, sve ลกto jaฤa optimizam je dobrodoลกlo. Ipak, kliniฤka depresija je neลกto sasvim drugo i daleko ozbiljnija od loลกeg raspoloลพenja.
Osoba koja se bori sa depresijom pati od nedostatka energije, bezvoljna je, povuฤena u sebe, zatvorena, smanjuje komunikaciju na minimum i nema volju da odradi ฤak i najosnovnije ลพivotne stavri, poput pripreme obroka, tuลกiranja ili odlaska na posaoโฆ
Depresivnim osobama nedostaje ลพivotna snaga, a to se ne moลพe leฤiti โna svoju rukuโ. Kod depresivnog stanje ne pribegavajte nijednoj drugoj metodi osim da zatraลพite proverenu struฤnu pomoฤ.
Mora da postoji konkretan razlog
Istraลพivanja su pokazala da je veฤina ljudi koja je u ลพivotu bila depresivna, barem jednom ฤula ono โ nemaลก pravo da budeลก depresivan, pogledaj ลกta sve imaลก, budi zahvalan, neko nema ni toliko, imaลก muลพa, ลพenu, decu, posaoโ. Ljudi koji se bore sa nekim psihiฤkim poremeฤajima najฤeลกฤe oklevaju da se obrate porodici i najbliลพima baลก iz straha da ฤe ih doฤekati sa ovim stavom.
Ove reฤi, iako dobronamerne, zapravo u osobi mogu pokrenuti lavinu novih, loลกih oseฤanja i pojaฤati oseฤaj krivice.
Jer kako objasniti zaลกto se oseฤamo loลกe a imamo sve uslove da budemo sreฤni?
Depresija uniลกtava energiju koja nam pomaลพe da se nosimo sa odreฤenim ลพivotnim izazovima. Ona menja naลกe sopstveno miลกljenje o sebi i svetu koji je okruลพuje i tada se javlja oseฤaj krivice, kao jedan od kljuฤnih simptoma depresije. Osoba u depresiji ฤesto nije u stanju da situaciju vidi realno i na nju adekvatno odgovori โ to je dokaz da depresija moลพe nastati bez realnog razloga.
Ako radiลก, funkcioniลกeลก, depresija ti ne moลพe niลกta
Stvari su zapravo jednostavne: razboliลก se โ odeลก kod doktora i odleลพiฤ kod kuฤe. Potpuno je isto sa mentalnim bolestima โ bitno je obratiti se struฤnjaku. Anksioznost i depresija su skrivene boljke, pa ljudi ลพive i rade sa njima, potiskuju negativne emocije ลกto je izrazito riziฤno.
ฤesto se ฤulo, naลพalost nakon kobnih ishoda โnikad ne bismo rekli da je bio ili bila depresivna, ฤinio se tako veselom osobomโ. To je upravo joลก jedan od ฤestih pokazatelja koliko osobe koje se nose sa ovim stanjem, mogu da potisnu simptome duboko u sebe.
Bitno ih je prepoznati na vreme i ne plaลกiti se da potraลพite pomoฤ.
Depresija ne napada mentalno jake
I ovaj mit popriliฤno se oslanja na predhodni. Samo zato ลกto neko izgleda sposobno i jako, ne znaฤi da ne moลพe biti depresivan. Sama kliniฤka depresija nema nikakve veze sa snagom ili slaboลกฤu. Zapravo, depresivni ljudi koji zatraลพe pomoฤ vrlo su hrabri i jaki jer su se odluฤili na pravi potez. To znaฤi da su uspeli da premoste odreฤene barijere i odluฤili da se uhvate u koลกtac sa ovim nevidljivim problemom.
Takoฤe, umesto da dijagnozu depresije posmatramo kao doลพivotnu kaznu, zaลกto je ne bismo koristili kao izazov, priliku za uฤenje i ลกansu pomocฬ drugima?
Ne dozvolite da depresija bude โtabuโ tema. Razgovarajte sa dragim ljudima o tome, redovno jedni drugiam recite kako se oseฤate i nikada ne โลพmuriteโ i ne ignoriลกite depresiju
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com