5 mitova o depresiji u koje NE SMETE verovati

Svima se nekad desi da budu neraspoloลพeni, ali kliniฤka depresija je neลกto sasvim drugo i daleko ozbiljnije stanje

Kako godine prolaze sve je veฤ‡i brojย  istraลพivanja vrhunskih svetskih struฤnjaka. Ipak, i pored svega toga, depresija je i dalje nepotpuno istraลพeno mentalno stanje, jer ljudski um je sam po sebi velika tajna.

Dok razliฤiti psihoteraputi i psiholozi pribegavaju raznovrsnim metodama leฤenja, od prirodnog leฤenja, psiholoลกkih analiza i terapija, istraลพujuฤ‡i najbolje moguฤ‡e naฤine za negovanje โ€œosetljiveโ€ duลกe, broj osoba koje pate od depresije iz godine u godinu raste. Tako je depresija i u 2020. godini jedna od vodeฤ‡ih vrsta oboljenja na svetskom nivou.

Nisu sva depresivna oseฤ‡anja ista i neka je lakลกe sanirati od drugih.
Depresija je mentalno stanje u koje mnogi ljudi nisu u potpunosti upuฤ‡eni, a neki ga ฤak i ignoriลกu ili smatraju da depresivna osoba iz njihovog okruลพenja preteruje, ลกto moลพe biti vrlo opasno.

Evo u kojih 5 mitova o depresiji nikako ne smete da verujete:

Depresija prolazi sama od sebe
Najbitnija stvar na samom poฤetku je da zapamtite da depresija nikada nije izbor โ€“ nijedan pojedinac ne bi poลพeleo nelagodnost koju ona donosi. Gabrijela Farkas, osnivaฤica udruลพenja za podsticaj mentalnog zdravlja, istiฤe da u svakom od nas postoje reciproฤni odnosi izmeฤ‘u hemijskog sastava mozga, naลกeg funkcionisanja i okruลพenja. Neuroloลกki faktori u velikoj su meri van kontrole ฤoveka.

Ljudi mogu imati predispoziciju za depresiju samo zbog stanja u svom mozgu na koje utiฤu i mnogi faktori okruลพenja. Depresija neฤ‡e sama od sebe nestati, veฤ‡ samo moลพe uzrokovati joลก teลพa i komplikovanija stanja. Ignorisanje depresije je vrlo opasno. Zato je vaลพno da se veฤ‡ pri prvim znacima uฤestalog depresivnog raspoloลพenja konsultujete sa struฤnjacima. To isto preporuฤite i ljudima iz svog okruลพenja kod kojih primeฤ‡ujete depresivne simptome.

Mogu ja to sam
Nekad postoje naฤini da pomognemo sebi i lako izaฤ‘emo iz loลกih stanja. Muzika, pozitivne misli, ฤitanje knjiga, sve ลกto jaฤa optimizam je dobrodoลกlo. Ipak, kliniฤka depresija je neลกto sasvim drugo i daleko ozbiljnija od loลกeg raspoloลพenja.

Osoba koja se bori sa depresijom pati od nedostatka energije, bezvoljna je, povuฤena u sebe, zatvorena, smanjuje komunikaciju na minimum i nema volju da odradi ฤak i najosnovnije ลพivotne stavri, poput pripreme obroka, tuลกiranja ili odlaska na posaoโ€ฆ

Depresivnim osobama nedostaje ลพivotna snaga, a to se ne moลพe leฤiti โ€œna svoju rukuโ€. Kod depresivnog stanje ne pribegavajte nijednoj drugoj metodi osim da zatraลพite proverenu struฤnu pomoฤ‡.

Mora da postoji konkretan razlog
Istraลพivanja su pokazala da je veฤ‡ina ljudi koja je u ลพivotu bila depresivna, barem jednom ฤula ono โ€“ nemaลก pravo da budeลก depresivan, pogledaj ลกta sve imaลก, budi zahvalan, neko nema ni toliko, imaลก muลพa, ลพenu, decu, posaoโ€. Ljudi koji se bore sa nekim psihiฤkim poremeฤ‡ajima najฤeลกฤ‡e oklevaju da se obrate porodici i najbliลพima baลก iz straha da ฤ‡e ih doฤekati sa ovim stavom.
Ove reฤi, iako dobronamerne, zapravo u osobi mogu pokrenuti lavinu novih, loลกih oseฤ‡anja i pojaฤati oseฤ‡aj krivice.

Jer kako objasniti zaลกto se oseฤ‡amo loลกe a imamo sve uslove da budemo sreฤ‡ni?

Depresija uniลกtava energiju koja nam pomaลพe da se nosimo sa odreฤ‘enim ลพivotnim izazovima. Ona menja naลกe sopstveno miลกljenje o sebi i svetu koji je okruลพuje i tada se javlja oseฤ‡aj krivice, kao jedan od kljuฤnih simptoma depresije. Osoba u depresiji ฤesto nije u stanju da situaciju vidi realno i na nju adekvatno odgovori โ€“ to je dokaz da depresija moลพe nastati bez realnog razloga.

Ako radiลก, funkcioniลกeลก, depresija ti ne moลพe niลกta
Stvari su zapravo jednostavne: razboliลก se โ€“ odeลก kod doktora i odleลพiฤ kod kuฤ‡e. Potpuno je isto sa mentalnim bolestima โ€“ bitno je obratiti se struฤnjaku. Anksioznost i depresija su skrivene boljke, pa ljudi ลพive i rade sa njima, potiskuju negativne emocije ลกto je izrazito riziฤno.

ฤŒesto se ฤulo, naลพalost nakon kobnih ishoda โ€œnikad ne bismo rekli da je bio ili bila depresivna, ฤinio se tako veselom osobomโ€. To je upravo joลก jedan od ฤestih pokazatelja koliko osobe koje se nose sa ovim stanjem, mogu da potisnu simptome duboko u sebe.

Bitno ih je prepoznati na vreme i ne plaลกiti se da potraลพite pomoฤ‡.

Depresija ne napada mentalno jake
I ovaj mit popriliฤno se oslanja na predhodni. Samo zato ลกto neko izgleda sposobno i jako, ne znaฤi da ne moลพe biti depresivan. Sama kliniฤka depresija nema nikakve veze sa snagom ili slaboลกฤ‡u. Zapravo, depresivni ljudi koji zatraลพe pomoฤ‡ vrlo su hrabri i jaki jer su se odluฤili na pravi potez. To znaฤi da su uspeli da premoste odreฤ‘ene barijere i odluฤili da se uhvate u koลกtac sa ovim nevidljivim problemom.

Takoฤ‘e, umesto da dijagnozu depresije posmatramo kao doลพivotnu kaznu, zaลกto je ne bismo koristili kao izazov, priliku za uฤenje i ลกansu pomocฬ drugima?

Ne dozvolite da depresija bude โ€œtabuโ€ tema. Razgovarajte sa dragim ljudima o tome, redovno jedni drugiam recite kako se oseฤ‡ate i nikada ne โ€œลพmuriteโ€ i ne ignoriลกite depresiju

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com