Drย Robert Hare, ameriฤki psiholog, jedan od svetskih eksperata za psihopatiju, napravio je listu opisanih karakteristika koje su svojstvene psihopatama, takozvanu ฤek-listu za proveru psihopatije:
SLATKOREฤIVOST I POVRล INSKI ล ARM โ tendencija ka milozvuฤnosti i uglaฤenosti; privlaฤnost, ลกarmantnost; glatkost i teฤnost govora. ล arm psihopate ni u kom sluฤaju ne sadrลพi u sebi tragove stida, samosvesnosti, niti on ispoljava strah od bilo ฤega. Psihopati nikad ne zastaje jezik u grlu. Oni su se oslobodili od druลกtvenih pravila ponaลกanja kao npr. kod razgovora, odnosno, uzimanja reฤi kad na njih doฤe red.
GRANDIOZNA SAMOVREDNOST โ jedan uveliko naduvan pogled na svoje sposobnosti sa preteranim samopouzdanjem, jaka tvrdoglavost, samouverenost i hvalisanje. Psihopate su arogantni ljudi koji veruju da su superiorna ljudska biฤa.
POTREBA ZA STIMULACIJOM ili SKLONOST KA DOSADI โ prekomerna potreba za novim, neobiฤnim, uzbudljivim iskustvima, odnosno stimulacijama koje izazivaju uzbuฤenje; vole da rizikuju, tj. skloni su upuลกtanju u riskantne radnje. Psihopate ฤesto imaju loลกu samodisciplinu prilikom potpunog izvoฤenja zadataka, zato ลกto im brzo postaje dosadno. Na primer, nisu sposobni da obavljaju isti posao duลพe vremena, ili da obavljaju zadatke koje oni smatraju glupim ili rutinskim.
PATOLOล KO LAGANJE โ moลพe biti umereno ili preterano; u umerenoj formi, oni ฤe biti lukavi, prepredeni, prevejani, tajanstveni i bistri; u eksteremnoj formi, oni ฤe biti varalice, laลพovi, podmukli, beskrupulozni, manipulativni i nepoลกteni.
VARANJE I MANIPULACIJA โ koriste se obmanama, skloni su svakoj vrsti prevare ili obmanjivanja drugih kako bi stekli neku liฤnu korist; karakteriลกe ih eksploatacija, bezoseฤajnost i nemilosrdnost, ลกto se pokazuje nedostatkom obzira za oseฤanja i patnju njegovih ili tuฤih ลพrtava.
NEDOSTATAK KAJANJA ILI OSEฤAJA KRIVICE โ nedostatak oseฤanja ili obzira za gubitak, bol i patnju ลพrtava; tendencija ka ravnoduลกnosti, nepristrasnosti, hladnokrvnosti i potpuni nedostatak svake empatije. Oni to uglavnom ispoljavaju oholoลกฤu, prezirom ili omalovaลพavanjem svojih ลพrtava.
PLITKA OSEฤANJA โ emocionalno siromaลกtvo, ograniฤen opseg ili dubina oseฤanja; ispoljavanje hladnoฤe uprkos izraลพenim znakovima druลกtvenosti od strane drugih.
NEOSETLJIVOST I NEDOSTATAK EMPATIJE โ nedostatak oseฤanja prema ljudima uopลกte; hladni, prezrivi, bezobrazni, bezobzirni i netaktiฤni.
PARAZITSKI ลฝIVOTNI STIL โ ย namerna, manipulativna, sebiฤna i eksploatatorska finansijska zavisnost od drugih koja se odraลพava nedostatakom njihove motivisanosti, niskom samodisciplinom i nesposobnoลกฤu da zapoฤnu ili ispune svoje obaveze.
LOล A KONTROLA PONAล ANJA โ izraลพavanje iritacije, dosade, nestrpljivosti, pretnje, agresivnosti ili verbalno vreฤanje drugih; nedovoljna kontrola ljutnje i temperamenta; ponaลกaju se prenagljeno.
PROMISKUITETNO SEKSUALNO PONAล ANJE โ niz kratkih, povrลกnih, mnogobrojninih seksualnih afera i nasumiฤno biranje seksualnih partnera; odrลพavanje nekoliko „ljubavnih“ veza u isto vreme; stalna tendencija ka navoฤenju drugih na seksualne aktivnosti ili priฤanje s ponosom o svojim osvajaฤkim uspesima i seksualnim avanturama.
RANI PROBLEMI U PONAล ANJU โ razne vrste ponaลกanja u periodu do 13 godina, ukljuฤujuฤi laganje, varanje, vandalizam, nasilje nad slabijima, seksualne aktivnosti, podmetanje poลพara, drogiranje, koriลกฤenje alkohola i beลพanje od kuฤe.
NEDOSTATAK REALNIH DUGOROฤNIH CILJEVA โ nesposobnost ili stalni neuspeh prilikom donoลกenja i izvoฤenja dugoroฤnih planova i ciljeva; nomadska egzistencija, besciljnost, nedostatak ลพivotnog smera.
IMPULSIVNOST โ ispoljavanje postupaka bez predumiลกljaja i nedostatak reflekcije i planiranja; nesposobnost odolevanja iskuลกenjima, kontrolisanja nagona i frustracije; nedostatak promiลกljenosti i uzimanja u obzir moguฤih posledica svojih postupaka; ludo odvaลพni, nepredvidljivi, nestalni i nesmotreni.
NEODGOVORNOST โ nisu u stanju da ispunjavaju ili poลกtuju svoje obaveze, kao npr. prilikom plaฤanja raฤuna i vraฤanja dugova; aljkavi su na poslu, ฤesto odsustvuju s posla; ne ispunjavaju na vreme ugovorene poslove.
NESPOSOBNOST ZA PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE POSTUPKE โ nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, kao rezultat nedostatka savesti; nedostatak predanosti na poslu, antagonistiฤka manipulacija, negiranje svoje liฤne odgovornosti i pokuลกaji manipulacije drugima.
MNOGOBROJNE KRATKOTRAJNE BRAฤNE VEZE โ nisu u stanju da budu privrลพeni bilo kome ili bilo ฤemu.
MALOLETNIฤKA DELINKVENCIJA โ problemi u ponaลกanju u starosnom dobu izmeฤu 13 i 18 godina; ispoljavaju kriminalne radnje ili neke druge antagonistiฤke aspekte u smislu eksploatacije, agresivnosti, manipulacije, bezoseฤajnosti, bezobzirne tvrdoglavosti.
OPOZIV USLOVNOG PUล TANJA NA SLOBODU โ opoziv uslovnog oslobaฤanja iz zatvora zbog nepromiลกljenosti, nepaลพnje ili neredovnog javljanja zakonskim organima.
KRIMINALNA VIล ESTRANOST โ razne vrste kriminalnih radnji i prestupa, bez obzira na to da li je osoba bila uhapลกena ili optuลพena za njih, oseฤaj velikog ponosa kad nekaลพnjeno obave neke kriminalne radnje.
Naravno, samo prisustvo nekih od ovih osobina kod ฤoveka, ne znaฤi automatski da on pati od ovog mentalnog poremeฤaja. Dr Hare se koristi bodovanjem u smislu prisustva i stepena izraลพajnosti svake od ovih osobina, tako da mu krajnji rezultat pokazuje da li neko โbolujeโ od psihopatije ili ne.
Ovde treba napomenuti da ฤe veฤina normalnih ljudi naฤi neke od ovih osobina kod sebe, pa, ako imate koji poen, ne znaฤi da ste psihopata. Da bi osoba „ispunila uslov“, treba da poseduje najmanje 30 od moguฤih 40 bodova – svako pitanje sa ove liste „vuฤe“ 2 poena ukoliko se potpuno odnosi na testiranu osobu, 1 poen ako je delimiฤno taฤna tvrdnja i 0 poena ukoliko je netaฤna.
Moลพete proveriti i sebe i sebi bliske ljude, ali, o tome da li je neko psihopata ili ne, odluฤuje ipak struฤno lize, dijagnostiฤkim metodama, tako da ovaj test sluลพi viลกe kao uputstvo za prepoznavanje odreฤenih obrazaca ponaลกanja.
Naลพalost, za psihopateย nema leka. Razne vrste psihoterapije i lekovi nisu doveli ni do kakvog pomaka. Jednako je bezuspeลกno njihovo โprevaspitavanjeโ dobrotom i ljubavlju, jer ne reaguju na tuฤe emocije.
Generalno, s obzirom na to da se od psihopate ne moลพe oฤekivati nikakvo dobro, onda je potrebno preduzeti odreฤene mere zaลกtite i te mere moraju biti bazirane na znanju, odnosno, razumevanju tog mentalnog poremeฤaja i cele problematike.
Uopลกteno govoreฤi, postoje 3 metode, mada granice izmeฤu njih ponekad nisu potpuno jasne.
Prva metoda podrazumeva presecanje svih veza, druga – drลพanje psihopate na distanci, a treฤa je ulazak u direktan sukob. Za ovu poslednju metodu potrebno je veliko znanje i razboritost.
Zato, ako u buduฤnosti sretnete ลกarmatnog psihopatu, najbolje je pobeฤi glavom bez obzira.
Napiลกite i Vi ลกta mislite o ovoj temi na Forumu Krstarice…
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com