Doskora smo mislili da su samo Amerikanci i njihova deca debeli i da se gojaznost postepeno ลกiri i po Evropi. Statistika, meฤutim, pokazuje da je i u naลกim krajevima gojaznost postala „epidemija“, jer se oko 30% stanovnika moลพe smatrati gojaznim, a broj se stalno poveฤava.
Trebalo bi da nas zabrine podatak da je sve viลกe gojazne dece i omladine.
Statistika
Prema nekim statistiฤkim podacima, viลกe od polovine stanovniลกtva Srbije ima viลกak kilograma, a 20% je previลกe gojazno. Zapanjujuฤe je da skoro 15% predลกkolske dece i oko 20% omladine ima viลกak telesne mase u odnosu na svoje godine i svoju visinu.
U Srbiji je samo oko 40% stanovniลกtva normalno uhranjeno, dok su ostali ili sa nedovoljnom ili sa prevelikom kilaลพom.
Nasledni faktori
Nasleฤe je veoma bitan faktor da bi neko bio sklon debljanju. Pa ipak, ako na vreme poฤnu da vode raฤuna o svojoj ishrani, takve osobe neฤe imati prekomernu teลพinu.
Brzina metabolizma
Brzina metabolizma je uglavnom uroฤena i nekim ljudima je lako da odrลพavaju teลพinu, poลกto ma koliko hrane pojeli, njihov organizam to brzo utroลกi. Meฤutim, ljudi (i deca) sa sporijim metabolizmom treba da obrate paลพnju na koliฤinu i vrstu hrane i da se viลกe bave sportskim aktivnstima.
Raspored obroka
Statistika pokazuje da kod nas polovina odraslih i treฤina dece jede samo dva obilna obroka dnevno, a da veoma mali broj ljudi jede viลกe puta dnevno u manjim koliฤinama. Struฤnjaci preporuฤuju 4 do 5 manjih obroka u toku dana.
Naฤin ishrane
Mnogo masti u ishrani, masna i slana hrana – pospeลกuju gojaznost. Masovno se jedu rafinisane namirnice, belo braลกno, bela kuhinjska so, beli pirinaฤ, beli hleb, belo lisnato pecivo, hrana sa aditivima i konzervansima…
Zdrava hrana i voฤe
Integralni pirinaฤ, koลกtunjavo voฤe, mahunarke, integralni hleb, riba i posna jela – bili su gotovo proterani iz naลกe kuhinje, ลกto je stvorilo uslove za gojaznost. Tek poslednjih godina mali broj ljudi u naลกoj zemlji poฤinje da se bavi zdravom hranom.
Procentualno gledano, naลก narod u odnosu na Evropu, a naroฤito u odnosu na preporuฤene koliฤine, jede previลกe mesa, masne hrane, nedovoljno voฤa i povrฤa, a u organizam unosi viลกe ลกeฤera i soli nego ลกto je potrebno, a nedovoljno kalcijuma i gvoลพฤa.
Interesantno je da polovina dece skoro da ne jede riblje meso, ali zato veฤina (pa i deca) voli masna mesa i pije alkoholna i gazirana piฤa. Izgovori su da je alkohol zdrav a da se vino i pivo ne raฤunaju u alkoholna piฤa.
Sve su to simtomi nezdrave ishrane, koja stvara predusolove za pad imuniteta i nastanak raznih bolesti.
Vrsta hrane
Grickalice, krekeri, smoki, ฤips, pice, paลกtete, virลกle, kobasice, konzervirana hrana, gazirana piฤa i pivo – sve se viลกe koriste u ishrani. Najgore je to ลกto postaju osnovna hrana deci. Objekti brze hrane sve su bliลพi ลกkolama i vrtiฤima i sve ih je viลกe. Deca sve viลกe jedu brzu hranu, a sve manje kuvane obroke.
Sveลพi i prirodni sokovi sve se manje piju, jer su ih nadvladali gazirani i enregetski svetski brendovi.
Koliฤina hrane
Naลกa kuhinja podrazumeva da se mnogo jede, naroฤito na sveฤanim ruฤkovima kao ลกto su slave, proslave, roฤendani, svadbe, krลกtenja, poslovni ruฤkovi…
Malo je dece koja imaju viลกe manjih obroka u toku dana i ฤesto jedu voฤe ili povrฤe za uลพinu.
Fiziฤka aktivnost
Naลกa deca se sve manje bave sportskim aktivnostima, a pri tom je nedovoljno sportskih terena i parkova dostupnih najmlaฤima.
Sada mnogo viลกe dece ลพivi u gradskom podruฤju, pa nema gde da vidi livadu i poljanu, a kamoli da se na njoj igra.
U ลกkolama se fiziฤkom vaspitanju dece i sportskim aktivnostima sve manje pridaje paลพnja, a i malobrojne ฤasove fiziฤkog deca ฤesto eskiviraju.
ฤaci (deca) sve manje peลกaฤe, sve viลกe provode vreme sedeฤi (autobus, automobil, ลกkola, kafiฤi, igraonice, televizija, kompjuteri…).
Oko 60% ljudi koji su anketirani nedovoljno se bavi fiziฤkim aktivnostima.
Neredovno spavanje
Neredovno spavanje posredno veoma utiฤe na poveฤanje telesne teลพine. Tendencija je (naroฤito kod mladih) da se kasno leลพe, neredovno i nekvalitetno spava. Neredovno i nepravilno spavanje smanjuje izbacivanje suviลกnih i otrovnih materija iz organizma, a poveฤava nagomilavanje sala.
Dijete
Treba da budemo svesni da razne dijete (lekovi i pilule…) neฤe reลกtiti viลกak kilogama i smanjiti debljinu (neke dijete mogu biti opasne po zdravlje).
Ukoliko reลกimo da se borimo sa viลกkom kilograma, treba se posavetovati sa struฤnim ljudima.
Upozorenje
Gojaznost sama po sebi ne bi bila opasna da ne smanjuje radni uฤinak i da ne naruลกava zdravlje, a toga viลกe od polovine naลกe populacije nije svesno. Gojaznost je preduslov (uz puลกenje i alkohol) za nastajanje mnogih bolesti: srca i krvnih sudova, visokog krvnog pritiska, bolesti zglobova i kostiju, raka, ลกeฤerne bolesti…
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com