Gojaznost i deca

Doskora smo mislili da su samo Amerikanci i njihova deca debeli i da se gojaznost postepeno ลกiri i po Evropi. Statistika, meฤ‘utim, pokazuje da je i u naลกim krajevima gojaznost postala „epidemija“, jer se oko 30% stanovnika moลพe smatrati gojaznim, a broj se stalno poveฤ‡ava.
Trebalo bi da nas zabrine podatak da je sve viลกe gojazne dece i omladine.
Statistika
Prema nekim statistiฤkim podacima, viลกe od polovine stanovniลกtva Srbije ima viลกak kilograma, a 20% je previลกe gojazno. Zapanjujuฤ‡e je da skoro 15% predลกkolske dece i oko 20% omladine ima viลกak telesne mase u odnosu na svoje godine i svoju visinu.
U Srbiji je samo oko 40% stanovniลกtva normalno uhranjeno, dok su ostali ili sa nedovoljnom ili sa prevelikom kilaลพom.
Nasledni faktori
Nasleฤ‘e je veoma bitan faktor da bi neko bio sklon debljanju. Pa ipak, ako na vreme poฤnu da vode raฤuna o svojoj ishrani, takve osobe neฤ‡e imati prekomernu teลพinu.
Brzina metabolizma
Brzina metabolizma je uglavnom uroฤ‘ena i nekim ljudima je lako da odrลพavaju teลพinu, poลกto ma koliko hrane pojeli, njihov organizam to brzo utroลกi. Meฤ‘utim, ljudi (i deca) sa sporijim metabolizmom treba da obrate paลพnju na koliฤinu i vrstu hrane i da se viลกe bave sportskim aktivnstima.
Raspored obroka
Statistika pokazuje da kod nas polovina odraslih i treฤ‡ina dece jede samo dva obilna obroka dnevno, a da veoma mali broj ljudi jede viลกe puta dnevno u manjim koliฤinama. Struฤnjaci preporuฤuju 4 do 5 manjih obroka u toku dana.
Naฤin ishrane
Mnogo masti u ishrani, masna i slana hrana – pospeลกuju gojaznost. Masovno se jedu rafinisane namirnice, belo braลกno, bela kuhinjska so, beli pirinaฤ, beli hleb, belo lisnato pecivo, hrana sa aditivima i konzervansima…
Zdrava hrana i voฤ‡e
Integralni pirinaฤ, koลกtunjavo voฤ‡e, mahunarke, integralni hleb, riba i posna jela – bili su gotovo proterani iz naลกe kuhinje, ลกto je stvorilo uslove za gojaznost. Tek poslednjih godina mali broj ljudi u naลกoj zemlji poฤinje da se bavi zdravom hranom.
Procentualno gledano, naลก narod u odnosu na Evropu, a naroฤito u odnosu na preporuฤene koliฤine, jede previลกe mesa, masne hrane, nedovoljno voฤ‡a i povrฤ‡a, a u organizam unosi viลกe ลกeฤ‡era i soli nego ลกto je potrebno, a nedovoljno kalcijuma i gvoลพฤ‘a.
Interesantno je da polovina dece skoro da ne jede riblje meso, ali zato veฤ‡ina (pa i deca) voli masna mesa i pije alkoholna i gazirana piฤ‡a. Izgovori su da je alkohol zdrav a da se vino i pivo ne raฤunaju u alkoholna piฤ‡a.
Sve su to simtomi nezdrave ishrane, koja stvara predusolove za pad imuniteta i nastanak raznih bolesti.
Vrsta hrane
Grickalice, krekeri, smoki, ฤips, pice, paลกtete, virลกle, kobasice, konzervirana hrana, gazirana piฤ‡a i pivo – sve se viลกe koriste u ishrani. Najgore je to ลกto postaju osnovna hrana deci. Objekti brze hrane sve su bliลพi ลกkolama i vrtiฤ‡ima i sve ih je viลกe. Deca sve viลกe jedu brzu hranu, a sve manje kuvane obroke.
Sveลพi i prirodni sokovi sve se manje piju, jer su ih nadvladali gazirani i enregetski svetski brendovi.
Koliฤina hrane
Naลกa kuhinja podrazumeva da se mnogo jede, naroฤito na sveฤanim ruฤkovima kao ลกto su slave, proslave, roฤ‘endani, svadbe, krลกtenja, poslovni ruฤkovi…
Malo je dece koja imaju viลกe manjih obroka u toku dana i ฤesto jedu voฤ‡e ili povrฤ‡e za uลพinu.
Fiziฤka aktivnost
Naลกa deca se sve manje bave sportskim aktivnostima, a pri tom je nedovoljno sportskih terena i parkova dostupnih najmlaฤ‘ima.
Sada mnogo viลกe dece ลพivi u gradskom podruฤju, pa nema gde da vidi livadu i poljanu, a kamoli da se na njoj igra.
U ลกkolama se fiziฤkom vaspitanju dece i sportskim aktivnostima sve manje pridaje paลพnja, a i malobrojne ฤasove fiziฤkog deca ฤesto eskiviraju.
ฤaci (deca) sve manje peลกaฤe, sve viลกe provode vreme sedeฤ‡i (autobus, automobil, ลกkola, kafiฤ‡i, igraonice, televizija, kompjuteri…).
Oko 60% ljudi koji su anketirani nedovoljno se bavi fiziฤkim aktivnostima.
Neredovno spavanje
Neredovno spavanje posredno veoma utiฤe na poveฤ‡anje telesne teลพine. Tendencija je (naroฤito kod mladih) da se kasno leลพe, neredovno i nekvalitetno spava. Neredovno i nepravilno spavanje smanjuje izbacivanje suviลกnih i otrovnih materija iz organizma, a poveฤ‡ava nagomilavanje sala.
Dijete
Treba da budemo svesni da razne dijete (lekovi i pilule…) neฤ‡e reลกtiti viลกak kilogama i smanjiti debljinu (neke dijete mogu biti opasne po zdravlje).
Ukoliko reลกimo da se borimo sa viลกkom kilograma, treba se posavetovati sa struฤnim ljudima.
Upozorenje
Gojaznost sama po sebi ne bi bila opasna da ne smanjuje radni uฤinak i da ne naruลกava zdravlje, a toga viลกe od polovine naลกe populacije nije svesno. Gojaznost je preduslov (uz puลกenje i alkohol) za nastajanje mnogih bolesti: srca i krvnih sudova, visokog krvnog pritiska, bolesti zglobova i kostiju, raka, ลกeฤ‡erne bolesti…

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com