Rast stope gojaznosti, odnosno poveฤanje indeksa telesne mase, predstavlja, prema rezultatima novog istraลพivanja sprovedenog u SAD, najveฤi uzrok poveฤanja broja obolelih od dijabetesa tipa 2, i to za oko 50% kod muลกkaraca i u potpunosti kod ลพena.
Za razliku od drugih faktora kao ลกto su starenje, rasna ili etniฤka pripadnost, indeks telesne mase se moลพe promeniti. Novo istraลพivanje sugeriลกe da je moguฤe smanjiti broj sluฤajeva dijabetesa smanjenjem broja gojaznih i osoba sa prekomernom teลพinom na nivoe iz perioda od 1976. do1980. godine.
ฤinjenica je da je indeks telesne mase uzrok samo polovine poveฤanja sluฤajeva dijabetesa tipa 2 kod muลกkaraca, ลกto znaฤi da je preostali rast stope neobjaลกnjiv.
Istraลพivaฤi su koristili podatke iz perioda od 1976. do 2010. godine. Analizom je bilo ukljuฤeno 23.932 uฤesnika uzrasta od 20 do 74 godina kojima je dijagnostikovan dijabetes. Istraลพivanje nije ukljuฤilo odreฤivanje tipa dijabetesa kod uฤesnika, ali su rezultati onih koji su verovatno imali dijabetes tipa 1 bili iskljuฤeni u analizi osetljivosti (osobe kojima je dijabetes dijagnostikovan pre 30 godina starosti i koji su primali insulin u roku od godinu dana od postavljanja dijagnoze). Broj pacijenata sa dijabetesom tipa 1 bio je suviลกe mali da bi uticao na rezultate.
Od 1976. do 1980. i od 2007. do 2010. godine, stopa dijabetesa poveฤana je sa 4,7% na 11,2% kod muลกkaraca i sa 5,7% na 8,7% kod ลพena. Nakon uzimanja u obzir uticaja starosnog doba, rasne pripadnosti i indeksa telesne mase, ipak je zabeleลพen porast stope dijabetesa kod muลกkaraca (od 6,2% na 9,6%), ali ne i kod ลพena (od 7,6% na 7,5%). Izmeฤu tri spomenuta faktora, indeks telesne mase je kod oba pola doneo najveฤi procenat poveฤanja stope gojatnosti.
Istraลพivaฤi naglaลกavaju da nisu mogli da istraลพuju i druge faktore koji mogu uticati na poveฤani broj sluฤajeva dijabetesa meฤu muลกkarcima. Manjak fiziฤke aktivnosti u nekom periodu moลพe biti vaลพan ฤinilac, ali oni to nisu mogli da ispitaju s obzirom na prirodu studije.
Istraลพivaฤi zakljuฤuju da skoro polovina porasta dijabetesa kod muลกkaraca ostaje neobjaลกnjiva, ลกto sugeriลกe hitnu potrebu za daljim istraลพivanjima koja ฤe uzeti u obzir dodatne faktore koji bi mogli da doprinesu brลพem rastu stopa dijabetesa kod muลกkaraca nego kod ลพena.
Miลกljenje struฤnjaka
โPoznato je da se starenjem stanovniลกta poveฤava broj gojaznih osoba, a samim tim ima i viลกe sluฤajeva dijabetesa. Ovo istraลพivanje pomoglo je da se ustanovi veza izmeฤu togaโ, kaลพe doktor Robet O. Bonou, portparol Ameriฤkog udruลพenja za srce. On je ukazao na mnoge studije koje su pokazale da fiziฤka aktivnost moลพe da spreฤi dijabetes kod onih sa poveฤanim rizikom i poboljลกa simptome dijabetesa kod osoba kojima je dijabetes veฤ dojagnostikovan. Bonou takoฤe istiฤe znaฤaj ishrane pri ฤemu ne misli samo na kontrolu veliฤine procija, veฤ i sastav ishrane sa akcentom na viลกe vrsta voฤa i povrฤa, a manje ugljenih hidrata.
Verovatno da ima i drugih uticaja na porast broja obolelih od dijabetesa, a meฤu njima su: stres, zagaฤenost ลพivotne sredine, sedeฤi naฤin ลพivota, ลพivotne navike.
Ni mi nismo posebno zaลกtiฤeni, pa se i kod nas broj obolelih od dijabetesa poveฤava, a uzroci su manje-viลกe sliฤni navedenim. I za nas vaลพe opลกti saveti kako smanjiti rizike od dijabetesa: kontrolisanje telesne teลพine kroz umerenu ishranu sa viลกe voฤa i povrฤa i poveฤano bavljenje fiziฤkim aktivnostima.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com