U trendu

Zašto je salo na stomaku opasno po zdravlje?

Gojaznost je loša za zdravlje, ali previše sala na stomaku još je gora stvar. Kupovina komotnijih pantalona nije jedina neprijatnost koju nam stvaraju suvišne masti na stomaku. One mogu veoma loše uticati na naše zdravlje.

Nakupljanje nezdravih masnoća na stomaku (visceralnih masnoća) odnosi se na masnoće koje se talože na jetri i ostalim organima u trbušnoj duplji.

Mnogi ljudi imaju nadut stomak jedino zbog viška masnoća.

Te masnoće se ne talože na stomaku preko noći. Postoji mnogo stvari koje dovode do „šlaufa“.

  • Hrana i pića bogata šećerom i fruktozom obično su najveći krivci za ovaj problem.
  • Mnogo alkohola može izazvati previše masnoća na stomaku, kao i upale, bolesti jetre i mnoge druge zdravstvene probleme.
  • Ishrana bogata trans-masnoćama, najnezdravijim masnoćama široko zastupljenim u mnoštvu namirnica, takođe dovodi do nakupljanja masti na stomaku, upala, insulinske rezistencije, srčanih i mnogih drugih bolesti.
  • Malo fizičke aktivnosti u svakodnevnoj rutini još jedan je velik krivac za višak masnoća na stomaku.
  • Ishrana siromašna proteinima često dovodi do taloženja masnoća na stomaku.
  • Žene obično dobiju dosta masnoća na stomaku tokom menopauze zbog hormonalnih promena u organizmu.
  • Poremećaj u crevnoj flori povećava rizik od masnoća oko struka.
  • Previše stresa dovodi do pojačanog lučenja kortizola, koji izaziva taloženje masnoća na stomaku.
  • Ishrana siromašna vlaknima i bogata rafinisanim ugljenim hidratima (gde spadaju i rafinisane žitarice) čest je uzrok viška masnoća na stomaku.
  • Genetika takođe igra važnu ulogu u tome gde nam se talože masnoće. Dakle, jedan od krivaca za višak sala na vašem stomaku može biti i genetika.
  • Nedovoljno sna ili nekvalitetan san takođe mogu dovesti do gojenja i taloženja masnoća na stomaku.
Foto: Pezibear/pixabay.com

Bez obzira na to šta je glavni uzrok problema, masnoće na stomaku nikako nisu dobre za zdravlje. Na ovu temu je sprovedeno bezbroj naučnih istraživanja.

Evo i šta nauka ima da kaže o svemu tome.

Masnoće na stomaku i dijabetes

Suvišne masnoće na stomaku povećavaju rizik od dijabetesa. Zapravo, ako prvo počnete da se gojite na stomaku, imate mnogo veći rizik od dobijanja dijabetesa tipa dva u poređenju sa ljudima kojima suvišna težina prvo „odlazi“ u butine, zadnjicu i kukove.

Visceralne masnoće znače da se više masti skuplja na organima zaduženim za metabolizam glukoze. To dovodi i do insulinske rezistencije i do disfukcije beta-ćelija. Te anomalije dosta utiču na homeostazu glukoze.

Smanjivanjem obima struka značajno ćete smanjiti i rizik od dijabetesa tipa dva.

Osim toga, masnoće na stomaku povećavaju i rizik sa oboljenjima bubrega nastalim zbog dijabetesa.

Salo na stomaku i srčana oboljenja

Suvišne masnoće na stomaku, bez obzira na to da li spadate u kategoriju gojaznih osoba ili ne, značajno povećavaju rizik od srčanih oboljenja. Suvišne masnoće na stomaku izazivaju povišene trigliceride i smanjen „dobar“ holesterol.

Neka naučna ispitianja pokazala su da višak adipoznog tkiva oko struka povećava rizik od srčanih bolesti i raka, bez obzira na indeks telesne mase (BMI).

Ovaj rizik ostaje prisutan čak i nakon promene indeksa telesne mase i obima struka, dva najčešća metoda procene zdrave telesne težine.

Masnoće na stomaku i povišen krvni pritisak

Masnoće na stomaku nisu samo estetski problem, već i dovode do povišenog pritiska.

Gojaznost povećava krvni pritisak tako što povećava volumen, a ne kontrakcije. Takođe, rizik od povišenog pritiska veći je kod osoba koje imaju mnogo masnoća na stomaku, bez obzira na ukupan BMI.

Jedno istraživanje sprovedeno 2014. godine, čiji su rezultati objavljeni u Žurnalu američkog koledža za kardiologiju, pokazalo je da osobe sa mnogo masnoća na stomaku i oko organa u trbušnoj duplji, imaju povećan rizik od hipertenzije, bez obzira na ukupnu količinu masnoća u organizmu. To se dešava jer masnoće loše utiču na bubrežnu funkciju.

Masnoće na stomaku i rak

Previše masnoća oko struka povećava rizik od nastanka mnogih vrsta raka, uključujući kolorektalni rak, rak pankreasa, dojke (nakon menopauze) i rak materice.

Visceralne masnoće, koje se lepe između organa u trbušnoj duplji, često su direktno povezane sa nastankom raka debelog creva.

Naučnici su nedavno dokazali da masnoće u telu luče proteine koji mogu nekancerogene tumore pretvoriti u maligne.

Smatra se da masnoće u trbušnoj duplji (dakle, ne samo one direktno ispod kože) oslobađaju mnogo više ovog proteina i tako stimulišu rast tumora.

Masnoće na stomaku i sleep apneja

Opstruktivna apneja, ili sleep apneja, češći je problem nego što mislimo. Masnoće na stomaku jedan su od velikih faktora rizika za ovaj problem, posebno za muškarce.

Još krajem prošlog veka dokazano je da pacijenti sa opstruktivnom apnejom u snu imaju više visceralnih masnoća u odnosu na ljude koji nemaju ovaj problem. To nas dovodi do zaključka da su masnoće na stomaku značajan faktor rizika za opstruktivnu apneju.

Neki stručnjaci smatraju da masnoće na stomaku i opstruktivna apneja čine začarani krug i da jedan problem samo pogoršava drugi.

Jedno istraživanje iz 2013. godine pokazalo je direktnu vezu između visceralnih masnoća i apneje kod muškaraca i žena koji su imali višak kilograma, ali nisu spadali u kategoriju gojaznih.

Pokazalo se da masnoće na stomaku predstavljaju velik faktor rizika za apneju kod muškaraca, ali ne i kod žena. Kod žena problem sa apnejom stvaraju subkutane masnoće, odnosno one koje se nalaze odmah ispod kože.

Nije nemoguće skinuti salo sa stomaka, čak nije neophodna ni neka rigorozna dijeta. Ispod su neki jednostavni saveti za skidanje stomaka.

Kako skinuti salo sa stomaka?

  • Pokušajte sa lakšim aerobikom ili brzim hodom. Potrudite se da tokom jedne nedelje odvojite najmanje 150 minuta za vežbanje.
  • Vežbe izdržljivosti preporučuju se dva puta nedeljno.
  • Pokušajte da ojačate mišiće trbušnjacima.
  • Hranite se što zdravije. To podrazumeva ishranu baziranu na hrani biljnog porekla – voću, povrću i integralnim žitaricama. Jedite samo nemasne proteine (ribu, obrano mleko).
  • Jedite manje proizvoda od punomasnog mleka, mesnih prerađevina i rafinisanih žitarica.
  • Mononezasićene i polinezasićene masnoće jedite samo u umerenim količinama.
  • Jedite manje porcije hrane kako biste smanjili unos kalorija.
  • Pijte što više vode kako biste ostali hidrirani.
  • Izbegavajte alkohol i pića sa veštačkim zaslađivačima i mnogo šećera.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar