Iako je globalno i dalje na sceni nadmetanje farmaceutskih kompanija po pitanju efikasnosti njihovih vakcina protiv korona virusa, koja se kod svih pokazala vecฬom od 90 posto, i dalje je pitanje bezbednosti ono ลกto javnost najviลกe zabrinjava. Za sada, zabrana imunizacije postoji samo za decu, a ostalo je na preporukama.
Srbija je meฤu prvima u Evropi poฤela sa vakcinacijom protiv korona virusa, iako skromnim koliฤinama od 4.870 doza Fajzerove vakcine,ย ali se najavljuje isporuka 16.000 doza ovog proizvoฤaฤa u januaru, kao i da bi zajedno sa drugim vakcinama u prvom mesecu sledecฬe godine trebalo da dobijemo ukupnoย milion doza vakcina.
Ko ne sme da primi vakcinu protiv korone
Prema planu vakcinacije koji je usvojioย Nacionalni koordinacioni tim za imunizaciju protiv kovida 19, sa prvim isporukama vakciniลกu se korisnici staraฤkih domova stariji od 70 godina, a u drugoj tranลกi vrลกicฬe se imunizacija zdravstvenih radnika u kovid sistemu, a potom i ostalog medicinskog osoblja.
Vakcinacijaย jeย dobrovoljnaย iย besplatnaย za sve graฤane, a virusolog Tanja Jovanovicฬ ukazuje da prema podacima Svetske zdravstvene organizacije postoje pravila koja se odnose na sve vakcine protiv kovida, a to je da mora da se ispoลกtujeย starost populacijeย koja sme da primi vakcinu, a to su stariji od 16, odnosno 18 godina.
โAko pacijent ima infekciju koja je pracฬena visokom temperaturom, u tom periodu kada ima temperaturu ne sme da primi vakcinu. Konkretno za Fajzerovu, ako je osoba sklona prenaglaลกenim imunoloลกkim reakcijama u smislu alergijskih, takoฤe ne bi trebalo da primi vakcinu. Pacijenti koji imaju hroniฤne bolesti i u ovom periodu su na terapiji, kao ลกto je na primer hemioterapija ili radioterapija, takvi pacijenti u periodima aktivne primene terapije takoฤe ne bi trebalo da prime vacinu. ล to se tiฤe drugih ugroลพenih grupa kao ลกto su pacijenti sa dijabetesom, imunokompromitovani pacijenti, gojazne osobe, one s obzirom da predstavljaju vrlo riziฤnu grupu za teลกke forme kovida 19, upravo treba da prime vakcinuโ, objaลกnjava Jovanovicฬeva.
Ona tvrdi da je svaka vakcina koja je registrovana istovremeno i bezbedna, bez obzira na dizajn koji je koriลกcฬen za vakcinaciju.
Dve grupe vakcina protiv korone
Govorecฬi o vrstama vakcina protiv korona virusa, Jovanovicฬeva navodi da postoje dve grupe vakcina. Prva je jednocฬelijska, koja sadrลพi kompletnu virusnu ฤesticu, a koja je umrtvljena odgovarajucฬim hemijskim procedurama tako da ne moลพe da izazove bolest, ali moลพe da stimuliลกe imunski odgovor.
โDruga grupa vakcina, to su subjediniฤne vakcine, vakcine koje sadrลพe samo delove, odnosno fragmente same virusne ฤestice. One koje su nama dostupne su upravo iz te grupe subjediniฤnih vakcina, kao ลกto su genske vakcine, ali pod znacima navoda genske zato ลกto neke od njih ne sadrลพe stvarno gene nego samo informaciju koja se prenosi sa konkretnog gena, kao ลกto je Fajzerova vakcina. Ova vakcina sadrลพi samo informaciju koju predaje cฬeliji o tome koji protein treba da sintetiลกe, koji protein treba da prikaลพe naลกem imunskom sistemu da bi se aktivirao specifiฤan odgovor i na taj naฤin razvila otpornost prema infekciji sa virusom koji cirkuliลกe u prirodiโ, objaลกnjava naลกa sagovornica dodajucฬi da je takva i vakcina kompanije Moderna.
Ruska vakcina efikasnija od oksfordske
Sputnjik Veย vakcina spada u grupu rekombinantnih virusnih vakcina, ลกto po reฤima Jovanovicฬeve znaฤi da se u genetiฤki materijal nekog avirulentnog virusa dodaje gen, odnosno pojedinaฤni geni, a u ovom sluฤaju se radi o jednom genu, za isti protein za koji Fajzerova vakcina nosi informaciju:
โNosaฤ ovog gena u Sputnjik Ve vakcini je adenovirusni genom, i to dva tipa, adenovirus 5 i adenovirus 26. Oni se nalaze u replikativnoj formi, ลกto znaฤi da se ovaj virus iz vakcine aktivno razmnoลพava u cฬelijama, produkuju se proteini na taj umetnuti gen korona virusa, i onaย aktivno stimuliลกeย naลกย imunski odgovor. Takoฤe, imamo i Astra- zeneka vakcinu, odnosno oksfordsku vakcinu koja je napravljena po istim principima kao i Sputnjik Ve, jedino ลกto se nosaฤ razlikuje, pa ovde nemamo adenovirus humanog tipa, vecฬ adenovirus ลกimpanzeโ.
Ruska vakcina je, apostrofira naลกa sagovornica, pokazala mnogo vecฬu efikasnost nego ลกto je to efikasnost oksfordske vakcine, i podsecฬa na izradu kliniฤke studije koja bi trebalo da pokaลพe kako biย kombinovanjem razliฤitih doza Astra- zeneke i Sputnjik Ve vakcineย doลกlo do boljeg i efikasnijeg imunskog odgovora.
Efikasnostย svih vakcina je po miลกljenju naลกe sagovorniceย jako dobra, s tim ลกto postoje razlike u njihovom uticaju, pa su tako rekombinantne vakcine u koje spadaju Sputnjik Ve i oksfordska vakcina dizajnirane tako da mogu da aktiviraju i produkcijuย antitelaย iย imunitetย koji je posredovan cฬelijama, dok inaptivisane vakcine, odnosno one koje sadrลพe mrtav kompletan virus, u koje spada Fajzerova i Modernina vakcina, pre svega stimuliลกu produkciju antitela koja su neutraliลกucฬa i koja mogu da neutraliลกu virus na ulaznom mestu.
Pored toga ลกto je tokom primeneย Fajzerova vakcina dovela do alergijskih reakcija, za sada je joลก samo potvrฤeno da vakcina kompanije Moderna izaziva specifiฤne neลพeljene reakcije kod ljudi koji imaju kozmetiฤke filere za zatezanje lica ili povecฬavanje usana.
Sputnjik Ve vakcina do sada nije pokazala neลพeljene efekte.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com