Ko ne sme da primi vakcinu protiv kovida 19

Iako je globalno i dalje na sceni nadmetanje farmaceutskih kompanija po pitanju efikasnosti njihovih vakcina protiv korona virusa, koja se kod svih pokazala vecฬom od 90 posto, i dalje je pitanje bezbednosti ono ลกto javnost najviลกe zabrinjava. Za sada, zabrana imunizacije postoji samo za decu, a ostalo je na preporukama.

Srbija je meฤ‘u prvima u Evropi poฤela sa vakcinacijom protiv korona virusa, iako skromnim koliฤinama od 4.870 doza Fajzerove vakcine,ย ali se najavljuje isporuka 16.000 doza ovog proizvoฤ‘aฤa u januaru, kao i da bi zajedno sa drugim vakcinama u prvom mesecu sledecฬe godine trebalo da dobijemo ukupnoย milion doza vakcina.

Ko ne sme da primi vakcinu protiv korone

Prema planu vakcinacije koji je usvojioย Nacionalni koordinacioni tim za imunizaciju protiv kovida 19, sa prvim isporukama vakciniลกu se korisnici staraฤkih domova stariji od 70 godina, a u drugoj tranลกi vrลกicฬe se imunizacija zdravstvenih radnika u kovid sistemu, a potom i ostalog medicinskog osoblja.

Vakcinacijaย jeย dobrovoljnaย iย besplatnaย za sve graฤ‘ane, a virusolog Tanja Jovanovicฬ ukazuje da prema podacima Svetske zdravstvene organizacije postoje pravila koja se odnose na sve vakcine protiv kovida, a to je da mora da se ispoลกtujeย starost populacijeย koja sme da primi vakcinu, a to su stariji od 16, odnosno 18 godina.

โ€žAko pacijent ima infekciju koja je pracฬena visokom temperaturom, u tom periodu kada ima temperaturu ne sme da primi vakcinu. Konkretno za Fajzerovu, ako je osoba sklona prenaglaลกenim imunoloลกkim reakcijama u smislu alergijskih, takoฤ‘e ne bi trebalo da primi vakcinu. Pacijenti koji imaju hroniฤne bolesti i u ovom periodu su na terapiji, kao ลกto je na primer hemioterapija ili radioterapija, takvi pacijenti u periodima aktivne primene terapije takoฤ‘e ne bi trebalo da prime vacinu. ล to se tiฤe drugih ugroลพenih grupa kao ลกto su pacijenti sa dijabetesom, imunokompromitovani pacijenti, gojazne osobe, one s obzirom da predstavljaju vrlo riziฤnu grupu za teลกke forme kovida 19, upravo treba da prime vakcinuโ€œ, objaลกnjava Jovanovicฬeva.

Ona tvrdi da je svaka vakcina koja je registrovana istovremeno i bezbedna, bez obzira na dizajn koji je koriลกcฬen za vakcinaciju.

Dve grupe vakcina protiv korone

Govorecฬi o vrstama vakcina protiv korona virusa, Jovanovicฬeva navodi da postoje dve grupe vakcina. Prva je jednocฬelijska, koja sadrลพi kompletnu virusnu ฤesticu, a koja je umrtvljena odgovarajucฬim hemijskim procedurama tako da ne moลพe da izazove bolest, ali moลพe da stimuliลกe imunski odgovor.

โ€žDruga grupa vakcina, to su subjediniฤne vakcine, vakcine koje sadrลพe samo delove, odnosno fragmente same virusne ฤestice. One koje su nama dostupne su upravo iz te grupe subjediniฤnih vakcina, kao ลกto su genske vakcine, ali pod znacima navoda genske zato ลกto neke od njih ne sadrลพe stvarno gene nego samo informaciju koja se prenosi sa konkretnog gena, kao ลกto je Fajzerova vakcina. Ova vakcina sadrลพi samo informaciju koju predaje cฬeliji o tome koji protein treba da sintetiลกe, koji protein treba da prikaลพe naลกem imunskom sistemu da bi se aktivirao specifiฤan odgovor i na taj naฤin razvila otpornost prema infekciji sa virusom koji cirkuliลกe u prirodiโ€œ, objaลกnjava naลกa sagovornica dodajucฬi da je takva i vakcina kompanije Moderna.
Ruska vakcina efikasnija od oksfordske

Sputnjik Veย vakcina spada u grupu rekombinantnih virusnih vakcina, ลกto po reฤima Jovanovicฬeve znaฤi da se u genetiฤki materijal nekog avirulentnog virusa dodaje gen, odnosno pojedinaฤni geni, a u ovom sluฤaju se radi o jednom genu, za isti protein za koji Fajzerova vakcina nosi informaciju:

โ€žNosaฤ ovog gena u Sputnjik Ve vakcini je adenovirusni genom, i to dva tipa, adenovirus 5 i adenovirus 26. Oni se nalaze u replikativnoj formi, ลกto znaฤi da se ovaj virus iz vakcine aktivno razmnoลพava u cฬelijama, produkuju se proteini na taj umetnuti gen korona virusa, i onaย aktivno stimuliลกeย naลกย imunski odgovor. Takoฤ‘e, imamo i Astra- zeneka vakcinu, odnosno oksfordsku vakcinu koja je napravljena po istim principima kao i Sputnjik Ve, jedino ลกto se nosaฤ razlikuje, pa ovde nemamo adenovirus humanog tipa, vecฬ adenovirus ลกimpanzeโ€œ.

Ruska vakcina je, apostrofira naลกa sagovornica, pokazala mnogo vecฬu efikasnost nego ลกto je to efikasnost oksfordske vakcine, i podsecฬa na izradu kliniฤke studije koja bi trebalo da pokaลพe kako biย kombinovanjem razliฤitih doza Astra- zeneke i Sputnjik Ve vakcineย doลกlo do boljeg i efikasnijeg imunskog odgovora.

Efikasnostย svih vakcina je po miลกljenju naลกe sagovorniceย jako dobra, s tim ลกto postoje razlike u njihovom uticaju, pa su tako rekombinantne vakcine u koje spadaju Sputnjik Ve i oksfordska vakcina dizajnirane tako da mogu da aktiviraju i produkcijuย antitelaย iย imunitetย koji je posredovan cฬelijama, dok inaptivisane vakcine, odnosno one koje sadrลพe mrtav kompletan virus, u koje spada Fajzerova i Modernina vakcina, pre svega stimuliลกu produkciju antitela koja su neutraliลกucฬa i koja mogu da neutraliลกu virus na ulaznom mestu.

Pored toga ลกto je tokom primeneย Fajzerova vakcina dovela do alergijskih reakcija, za sada je joลก samo potvrฤ‘eno da vakcina kompanije Moderna izaziva specifiฤne neลพeljene reakcije kod ljudi koji imaju kozmetiฤke filere za zatezanje lica ili povecฬavanje usana.

Sputnjik Ve vakcina do sada nije pokazala neลพeljene efekte.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com