U trendu

Korona virus: Kako, šta, gde, kad – odgovori na sva vaša pitanja

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je zvanično proglasila globalnu pandemiju korona virusa. Pogledajte tačan broj žrtava korona virusa.

Svi su na oprezu, i zato stručnjaci odgovaraju na najčešća pitanja čitalaca.

Da li brufen pomaže?

Internetom danima kruže upozorenja da je opasno uzimati brufen (ibuprofen) ako ste zaraženi korona virusom. Uz ozbiljne medicinske savete, šire se i i lažne vesti, koje se ne zasnivaju na činjenicama.

Stručnjaci za BBC kažu da se ibuprofen ne preporučuje za lečenje simptoma koje izaziva korona.

Ipak, oni kojima je uzimanje ove vrste lekova prepisano zbog neke druge bolesti, ne bi trebalo da prestanu sa terapijom bez konsultacija sa lekarom.

I paracetamol i ibuprofen mogu da spuste temperaturu i pomognu kod bolesti sa simptomima sličnim gripu. Ali ibuprofen i ostali nesteroidni antiinflamatorni lekovi nisu prikladni za sve jer imaju nus-pojave posebno kod onih sa astmom ili kardiovaskularnim problemima.

Na sajtu britanske Nacionalne zdravstvene službe prethodno je stajala preporuka da se uzimaju i paracetamol i brufen, ali su to promenili.

„Pošto zasad ne postoje pouzdani dokazi da ibuprofen može pogoršati Kovid-19, bolest koju izaziva korona virus… Dok ne budemo imali više informacija, uzimajte paracetamol da lečite simptome korona virusa, osim ako vam doktor ne kaže drugačije“, navode britanski zvaničnici.

Koliko virusi opstaju na stolovima ili kvakama?

Poput ostalih respiratornih infekcija kao što je grip i Kovid19 se širi u kapljicama koje izlaze iz nosa ili usta zaraženih.

Kada se jednom nakašljete stvori se i do 3.000 kapljica. One padaju na druge ljude, ali i na odeću i okolne površine, a neke koje su vrlo sićušne ostaju u vazduhu.

Postoje dokazi da se virus duže zadržava na fekalnim materijama, tako da oni koji ne peru temeljno ruke posle toaleta mogu da zaraze sve što dotaknu.

Neka istraživanja pokazuju da drugi korona virus, poput Sarsa i Mersa, preživljavaju na metalu, staklu i plastici i do devet dana, ako se te površine ne dezinfikuju kako treba.

Neki opstanu i do 28 dana na niskim temperaturama.

Novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Nju Ingland džurnal ov medicin pokazuje da virusi mogu da prežive u vazduhu i do tri sata posle kašljanja.

Kapljice veličine 1-5 mikrometara, što je 30 puta manje od širine ljudske dlake – mogu lebdeti u mirnom vazduhu i do nekoliko sati.

To se odnosi na vazduh u neprovetrenim uslovima, dok čestice aerosoli brže dospevaju na čvrste površine u vazduhu koji se kreće.

Studija je otkrila da korona virus duže opstaje na kartonu – i do 24 sata – i do dva ili tri dana na plastici i nerđajućem čeliku.

To upućuje da bi virus mogao da traje duže na kvakama, plastičnim i radnim površinama od laminata, kao i ostalim čvrstim površinama

Naučnici su utvrdili da bakarne površine ubiju viruse za oko četiri sata.

Postoje i brži načini za uklanjanje virusa – u roku od minuta nestaju ako površine očistite 70-procentnim alkoholom ili poluprocentnim hidrogenom.

Na višim temperaturama i vlažnim mestima životni vek korona virusa može biti kraći.

Šta je bolje – tečni gel ili običan sapun?

Mikrobiolog Ron Katler sproveo je istraživanje koliko i šta od sredstava za dezinfekciju treba koristiti.

Istraživanje je pokazalo da nije toliko bitno šta koristite, nego način na koji ga koristite.

Iako antibakterijski gelovi i pene imaju posebne hemikalije i pomažu u ubijanju bakterija, način na koji perete ruke, trljanje šake o šaku je najbolji način da ih se otarasite.

Najobičniji tvrdi sapun i voda mogu nadmašiti skupe proizvode po učinku, sve dok pravilno perete ruke.

Koliko su efikasni gelovi?

Gelovi sa antibakterijskim dejstvom brzo smanjuju broj bacila na rukama, ukoliko ga često koristite.

Ali njihova efikasnost zavisi od toga koliko su vam ruke masne ili zaprljane zemljom.

Za neke mikrobe, poput norovirusa, pranje ruku sapunom i vodom predstavlja najefikasniju meru.

Po nekim istraživanjima, pojedini gelovi mogu negativno da utiču na zdravlje.

Triklosan je sastojak mnogih gelova i može da utiče na hormone ili čak da učini da bakterije otporne na antibiotike.

Šta predstavlja samoizolacija?

To znači da ostanete kod kuće 14 dana i ne idete na posao, u školu ili druga javna mesta, kao i da izbegavate javni prevoz i taksi.

Trebalo bi da smanjite i kontakte sa ukućanima.

Ako su vam potrebne namirnice ili lekovi, naručite dostavu, ali samo do ulaznih vrata, jer ne bi trebalo da primate posete.

Trebalo bi da se klonite kućnih ljubimaca – ili ako nije moguće, da perete ruke pre i posle dodirivanja životinja.

Koliko je korona virus opasan za ljude sa astmom?

Respiratorne infekcije, poput one koju izaziva korona virus, mogu biti okidači za astmu.

Stručnjaci upozoravaju one koji su zabrinuti zbog virusa – da prvenstveno prate uputstva za lečenje astme.

To znači da se preventivno inhaliraju koliko im je lekar prepisao. Tako se smanjuje rizik da virusi, poput korone, pokrenu astmu.

Može li panična kupovina da isprazni rafove u supermarketima?

Ne bi trebalo.

Ključna poruka zvaničnika je da neće doći do nestašice hrane i ljudi ne moraju da prave zalihe – treba da kupuju ono što im je potrebno.

I supermarketi će nabaviti sve proizvode koji im nedostaju, ako dođe do toga. Mnogo veći problem bi mogao da bude izostanak radnika s posla, ako se uvedu takve mere.

Šta možete da uradite kada je reč o prevenciji?

Standardne preporuke koje mogu da spreče infekciju podrazumevaju:

  •  Pranje ruku
  • Kada kašljete i kijate, stavite ruku na usta
  • Jaja i meso dobro skuvajte pre jela

Izbegavajte kontakt sa bilo kim ko ima respiratorne probleme, poput kašljanja i kijanja.

Koliko je virus opasan po decu?

Prema podacima iz Kine, izgleda da korona virus nije previše opasan za decu.

Moguće je da je razlog što oni brzo preleže infekciju i simptomi se ispoljavaju u blažem obliku.

Međutim, deca koja imaju respiratorne probleme, poput astme, moraju da se da čuvaju.

Da li se virus prenosi na novčanicama i kovanicama?

Kineska vlada je objavila da gotov novac koji stiže u banku mora da bude sterilisan pre nego što se pusti u promet, kako bi se sprečilo širenje zaraze.

Korišćenje beskontaktnih kartica može da smanji rizik u odnosu na plaćanje gotovinom. Ali virusi i bakterije opstaju i na karticama.

Najbolje je da perete ruke posle korišćenja kartica, kovanica i novčanica.

Da li se stiče imunitet posle oboljevanja?

Rano je potvrditi. Virus je prvi put zabeležen krajem decembra, ali ranija iskustva sa virusnim epidemijama su pokazala da se stvaraju antitela koja vas ubuduće štite.

Kada se oboleli izbore sa infekcijom, telo pamti kako da se ponovo bori s njom ukoliko se vrati. Međutim, ovaj imunitet nije uvek dugotrajan ili potpuno efikasan i može se vremenom smanjivati.

Nije poznato koliko imunitet može da traje posle zaraze.

Sars i drugi poznati virusi se nisu ponovo javljali.

Neki mediji su izveštavali o oporavku nekih pacijenata od Kovida 19 koji su po izlasku iz bolnice ponovo bili pozitivni na taj virus, ali nije potvrđena verodostojnost tih navoda.

Najvažnije je da nisu ponovo oboleli.

Može li se korona virus preneti seksualnim odnosom?

I dalje nije poznato da li se korona virus prenosi na ovaj način. Za sada se zna da su kašalj i kijanje zaražene osobe glavni izvori širenja zaraze.

Da li su maske korisne u borbi s virusom i koliko često ih treba menjati?

Postoji malo dokaza da nošenje maski pomaže. Naučnici kažu da je dobra higijena – poput redovnog pranja ruku – mnogo efikasnija.

Koliki je period inkubacije?

Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da je period inkubacije – odnosno vreme od ulaska virusa u telo, do pojave prvih simptoma – do 14 dana.

U proseku se simptomi pojave za pet dana, ali nekad traje i duže – neki istraživači navode i period od 24 dana.

Važno je da se zna koliki je period inkubacije, jer tako lekari i nadležne službe mogu efikasnije da kontrolišu širenje zaraze.

Da li su ljudi koji su se izborili s virusom potpuno zdravi?

Da. Mnogi od zaraženih će imati samo blage simptome, a očekivano je da se većina potpuno izleči i oporavi.

Međutim, postoji poseban rizik za ljude sa ranijim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa, kancera ili slabog imunog sistema.

Jedan naučnik iz kineske Nacionalne zdravstvene komisije rekao je da oporavak od blagih simptoma korona virusa traje nedelju dana.

Može li se bolest sprečiti vakcinacijom?

U ovom trenutku ne postoji vakcina protiv ovog tipa korona virusa, ali naučnici rade na tome.

Ovo je nova bolest koja ranije nije postojala, što znači da o njoj doktori moraju još da uče.

Ipak, ima i izuzetaka, poput norovirusa – stomačne bakterije – koja izvan tela može da preživi mesecima.

Kada je reč o korona virusu, činjenica je da je potreban kontakt sa drugom osobom da bi se virus proširio.

Može li korona virus da se dobije preko stvari kupljenih u Vuhanu?

Ne postoje dokazi da bi ovo moglo da bude rizično.

Neke bolesti – kao korona virus koji izaziva Sars – mogu da se prošire preko „kontaminiranih površina“ na koje su ljudi kašljali ili kijali.

Međutim, ne postoje dokazi da ovaj korona virus to može. Čak i kad bi mogao, veliko je pitanje šta bi se desilo tokom međunarodnog transporta – veliki broj virusa ne može da preživi izvan ljudskog tela ni 24 časa.

Ipak, ima i izuzetaka, poput norovirusa – stomačne bakterije – koja izvan tela može da preživi mesecima.

Kada je reč o korona virusu činjenica je da je potreban kontakt sa drugom osobom da bi se virus proširio.

Simptomi kineskog korona virusa

  • glavobolja
  • kijanje
  • kašalj
  • kratak dah, poteškoće s disanjem
  • groznica
  • otkazivanje bubrega

Virus počinje groznicom praćenom suvim kašljem, a nakon nedelju dana dovodi do gubitka daha i pacijentima je neophodno bolničko lečenje.

Zašto se takvi virusi najviše šire iz Kine?

Zbog velikog broja ljudi koji žive relativno blizu životinja.

Korona virus je verovatno životinjskog porekla, a sumnja se da bi to mogle da budu zmije.

Sars – drugi korona virus koji je potekao iz Kine – došao je od slepih miševa i cibetke, (sisar koji fizički liči na mačke).

Istraga o širenju nove infekcije je dovela do pijace na kojoj prodaju žive životinje, među kojima su pilići, slepi miševi i zmije.

Daleko je to od obične kupovine na koju ste navikli u prosečnom supermarketu na Zapadu, kada vam meso iseku i stave u plastično pakovanje.

Kako se Sars raširio? Gde se pojavio?

Sars je nastao u slepim miševima, odakle je zarazio cibetke koje su ga prenele ljudima.

Neki ljudi su zaraženi direktnim kontaktom sa cibetkama.

Međutim, Sars se širio kroz međusobni kontakt ljudi, kao i preko kašljanja, kijanja i „zaraženih površina“.

Postoji li nešto što možemo da uradimo kada je reč o prevenciji?

Ne postoji vakcina protiv korona virusa i malo toga van osnovne higijene može da minimizuje rizik.

Doktori pokušavaju da dijagnostikuju i izoluju zaražene što je brže moguće, kao i da pronađu ljude koji su bili u kontaktu sa virusom.

Reč je o novoj vrsti virusa koju ljudi nikada ranije nikada nisu videli, što znači da doktori moraju imaju još mnogo toga da nauče o njemu.

Smanjite rizik od infekcije korona virusom

  • perite ruke sapunom, vodom i vlažnim maramicama na bazi alkohola
  • pokrijte usta maramicom i laktovima ukoliko kašljete ili kijate
  • izbegavajte kontakt sa bilo kim ko ima simptome prehlade ili gripa
  • dobro prokuvajte meso i jaja
  • izbegavajte kontakt sa divljim ili pitomim životinjama

Da li je moguće da virus dobiju osobe koje su putovale u Kinu u proteklih nekoliko meseci, na primer od oktobra do decembra 2019?

Prva osoba obolela od virusa identifikovana je u kineskom gradu Vuhanu u decembru 2019. godine.

Pre toga nije bilo prijava sumnjivih slučajeva. S obzirom na vrstu virusa, period inkubacije (koliko vremena treba da se ispolje prvi simptomi nakon dobijanja infekcije) su dani, a ne nedelje. Još uvek nije poznato kako je virus prešao na ljude. Stručnjaci veruju da su životinje prenele zarazu na ljude.

Mnogo inficiranih ljudi je već otpušteno iz bolnice. Da li to znači da virus nije opasan?

Korona virus je velika familija virusa koji izazivaju bolesti poput obične prehlade, ali mogu dovesti i do nekih ozbiljnijih problema.

Nije poznato koliko je tačno korona virus opasan.

Ako se pacijent oporavi od infekcije, ne bi trebalo da bude pretnja po zdravlje drugih i može napustiti bolnicu kada se u oporavi.

Koja životinja može preneti korona virus?

Nije poznato kako se virus prenosi. Druge korona viruse, poput Sarsa i Mersa, prenose cibetke i kamile.

Stručnjaci rade na tome da pronađu izvor.

(BBC na srpskom)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.