Mera protiv korone koju su nam savetovali bila je nepotrebna?

Mera koja je na poฤetku pandemije koronavirusa primenjivana i savetovana ลกirom sveta, prema najnovijoj studij nauฤnika bila je nepotrebna.
Studija autora Emanuela Goldmana, mikrobiologa sa Univerziteta Rutgers u SAD, koja jeย objavljena u nauฤnom ฤasopisu „Lancet“, pokazala je da je malo verovatno da cฬe se osoba zaraziti koronavirusom ako doฤ‘e u kontakt s povrลกinom na koju su prethodno doletele ฤestice virusa, piลกe portal NPR.

„U bolnicama su testirane povrลกine u blizini pacijenata koji su oboleli od kovida-19 i na njima nije pronaฤ‘ena zarazna varijanta virusa“, rekao je Goldman. Na povrลกinama je, meฤ‘utim, pronaฤ‘ena virusna ribonukleinska kiselina (RNK), za koju Goldman kaลพe da je „leลก“ virusa. To je jedino ลกto ostane kada virus umre. „Kada se naฤ‘e u okolini virus je jako slab i jako brze odumre“, pojasnio je Goldman.
Jutarnji list, koji je preneo deo najnovije studije, podsecฬa da su nas nauฤnici i struฤnjaci za javno zdravstvo poฤetkom godine uveravali da je zaraza preko kontaminiranih povrลกina problem, a neke studije objavljene na prolecฬe tvrdile su da koronavirus na povrลกinama moลพe preลพiveti i nekoliko dana.

Smatralo se da je do prenosa virusa dolazilo kada bi zaraลพena osoba kihnula ili kaลกljala u blizini neke povrลกine te da bi se osoba zarazila tako ลกto bi dotakla tu povrลกinu i potom te ฤestice dlanovima i ลกakama prenela na svoje oฤi, nos ili usta. Ljudima se tada savetovalo da redovno dezinfikuju sve frekventnije povrลกine, briลกu namirnice koje kupe u prodavnicama pa da se ฤak nose rukavice.

Sada se tvrdi da je to bilo preterivanje i da svi dokazi upucฬuju da je udisanje ฤestica virusa dominantan naฤin zaraze.

U ฤemu je „caka“? U tome da su nauฤnici shvatili da su se eksperimenti s poฤetka godine radili u kristalno ฤistim laboratorijima s puno vecฬim dozama virusa od onih koje se mogu susresti u stvarnom ลพivotu.
Specijalista za infekcije disajnih puteva dr. Kevin Finli s Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a kaลพe da nema nauฤnih podataka koji bi opravdali revnosno dezinfikovanje kvaka na vratima, paketa i ostaloh ลพivotnih namirnica. Takoฤ‘e, nema nauฤnog opravdanja za viลกesatno dezinfikovanje frekventnih povrลกina na aerodromima, viลกenamjenskim zgradama i javnog prevoza, dodaje on.

„Nisam se susreo s podacima koji bi poduprli tezu da se virusom zaraลพavamo tako da on na nas skaฤe s trotoara“, rekao je Finli.
Dafni Farmer, hemiฤarka atmosfere sa Univerziteta Kolorado kaลพe da ลกpricanje prostora s dezinfekcionim sredstvima ฤak potencijalno moลพe biti i opasno. „Obilno koriลกcฬenje izbeljivaฤa i vodonik peroksida moลพe dovesti do stvaranja otrovnih ฤestica koje se potom udiลกu“, upozorava ona i dodaje: „Mogu uzrokovati oksidativni stres, a neke su ฤisti otrov.“

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com