Mera koja je na poฤetku pandemije koronavirusa primenjivana i savetovana ลกirom sveta, prema najnovijoj studij nauฤnika bila je nepotrebna.
Studija autora Emanuela Goldmana, mikrobiologa sa Univerziteta Rutgers u SAD, koja jeย objavljena u nauฤnom ฤasopisu „Lancet“, pokazala je da je malo verovatno da cฬe se osoba zaraziti koronavirusom ako doฤe u kontakt s povrลกinom na koju su prethodno doletele ฤestice virusa, piลกe portal NPR.
„U bolnicama su testirane povrลกine u blizini pacijenata koji su oboleli od kovida-19 i na njima nije pronaฤena zarazna varijanta virusa“, rekao je Goldman. Na povrลกinama je, meฤutim, pronaฤena virusna ribonukleinska kiselina (RNK), za koju Goldman kaลพe da je „leลก“ virusa. To je jedino ลกto ostane kada virus umre. „Kada se naฤe u okolini virus je jako slab i jako brze odumre“, pojasnio je Goldman.
Jutarnji list, koji je preneo deo najnovije studije, podsecฬa da su nas nauฤnici i struฤnjaci za javno zdravstvo poฤetkom godine uveravali da je zaraza preko kontaminiranih povrลกina problem, a neke studije objavljene na prolecฬe tvrdile su da koronavirus na povrลกinama moลพe preลพiveti i nekoliko dana.
Smatralo se da je do prenosa virusa dolazilo kada bi zaraลพena osoba kihnula ili kaลกljala u blizini neke povrลกine te da bi se osoba zarazila tako ลกto bi dotakla tu povrลกinu i potom te ฤestice dlanovima i ลกakama prenela na svoje oฤi, nos ili usta. Ljudima se tada savetovalo da redovno dezinfikuju sve frekventnije povrลกine, briลกu namirnice koje kupe u prodavnicama pa da se ฤak nose rukavice.
Sada se tvrdi da je to bilo preterivanje i da svi dokazi upucฬuju da je udisanje ฤestica virusa dominantan naฤin zaraze.
U ฤemu je „caka“? U tome da su nauฤnici shvatili da su se eksperimenti s poฤetka godine radili u kristalno ฤistim laboratorijima s puno vecฬim dozama virusa od onih koje se mogu susresti u stvarnom ลพivotu.
Specijalista za infekcije disajnih puteva dr. Kevin Finli s Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a kaลพe da nema nauฤnih podataka koji bi opravdali revnosno dezinfikovanje kvaka na vratima, paketa i ostaloh ลพivotnih namirnica. Takoฤe, nema nauฤnog opravdanja za viลกesatno dezinfikovanje frekventnih povrลกina na aerodromima, viลกenamjenskim zgradama i javnog prevoza, dodaje on.
„Nisam se susreo s podacima koji bi poduprli tezu da se virusom zaraลพavamo tako da on na nas skaฤe s trotoara“, rekao je Finli.
Dafni Farmer, hemiฤarka atmosfere sa Univerziteta Kolorado kaลพe da ลกpricanje prostora s dezinfekcionim sredstvima ฤak potencijalno moลพe biti i opasno. „Obilno koriลกcฬenje izbeljivaฤa i vodonik peroksida moลพe dovesti do stvaranja otrovnih ฤestica koje se potom udiลกu“, upozorava ona i dodaje: „Mogu uzrokovati oksidativni stres, a neke su ฤisti otrov.“
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com