Evropske vodje planiraju da se sastanu licem u lice na samitu sredinom jula u Briselu da bi pokušali da postignu brzi dogovor o velikom planu obnove posle korona virusa, dogovoreno je na današnjoj video konferenciji, na kojoj su se pokazala i neslaganja.
„Pojavljuje se konsenzus, što je vrlo pozitivno, ali ne treba ni potceniti teškoće“, rekao je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel koji je vodio današnju video konferenciju na kojoj je trebalo da se otvori put ka kompromisu oko budućeg višegodišnjeg budžeta Unije i plana obnove posle pandemije vrednog više stotina milijardi evra.
„Imamo nameru da organizujemo samit uživo oko sredine jula u Briselu“, rekao je Mišel koji u medjuvremenu treba da pripremi revidiran predlog sa unetim primedbama predstavnika država članica.
Sastanak na kome će evropske vodje biti lično prisutni bi trebalo da olakša razgovore o tako hitnoj i kompleksnoj temi koja zahteva jednoglasnost zemalja članica. To će biti prvi samit na koji će fizički doći šefovi vlada i država EU, nakon pojave pandemije korona virusa u Evropi i sprovodjenja mera izolacije sredinom marta.
„Neophodno je da se donese odluka što pre moguće“, rekao je Mišel.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da se nada da dogovor može biti postignut pre nego što se EU zatvori za letnji raspust u avgustu.
„Vodje su se jednoglasno složile da ozbiljnost ove krize opravdava ambiciozni zajednički odgovor, odgovor koji uključuje solidarnost, investicije i reforme. Mnoge vodje su naglasile da moramo da učinimo sve u našoj moći da postignemo dogovor uskoro u Evropskom savetu, pre letnje pauze“, rekla je fon der Lajen.
Paket za obnovu osmišljen da pomogne ekonomijama zemalja članica da amortizuju uticaj korona virusa daleko od toga da je naišao na jednoglasno odobravanje.
Fon der Lajen je rekla da ostaju razlike oko pitanja kao što su veličina paketa pomoći, kako će novac biti prosledjen i razlika izmedju grantova i zajmova u fondu za obnovu.
Da bi se suočila sa ekonomskom krizom Fon der Lajen je predložila revidiran dugoročan budžet za period 2021-2027 koji bi predstavljao oko 1,1 odsto evropskog BDP-a posle odlaska Velike Britanije, zajedno sa privremenim pojačanjem od 750 milijardi evra izdvojenih za borbu protiv virusa. Ceo paket predstavlja ogroman stimulus od 1.850 miijardi evra za posustale privrede EU.
Dogovor o planu od 750 milijardi dolara, koji treba da pomogne da EU izadje iz istorijske recesije, obeležiće novu veliku etapu u konstrukciji EU. Prvi put će ta suma biti pozajmljena u ime cele EU na tržištima, čime se prevazilazi tabu zajedničkog evropskog duga.
Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je na konferenciji za novinare da niko nije doveo u pitanje zajedničko zaduživanje.
Na današnjem virtuelnom samitu svaki vodja je mogao da izloži svoje ciljeve i primedbe o predlogu Evropske komisije da se podrži evropska privreda narušena merama uvedenim zbog korona virusa, koji se oslanja na dugoročni budžet za period 2021 do 2027.
Posebno treba pobediti takozvane štedljive zemlje, Holandiju, Austriju, Švedsku, Dansku, koje imaju velike rezerve prema tom planu od koga će najviše koristi imati južne zemlje EU kao što su Španija i Italija.
Vodje EU treba da prevazidju znatne razlike od sume tog plana, njegovog trajanja, ravnoteže izmedju zajmova i subvencija, kriterijuima za raspodelu pomoći kao i delikatnog pitanja uslovljavanja odnosno šta bi trebalo neka zemlja da uradi zauzvrat ako dobije zajam, reforme na primer.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com