Utvrđivanje trajanja imuniteta na infekciju koronavirusa presudno je za razumevanje toka pandemije. Za sada, kliničke studije pokazuju da će imunitet biti dugotrajan, prenosi Nature.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Nature, odnosilo se na ispitivanje reakcije imuniteta nakon što prođe određeni period od zaraze koronavirusom.
– Postoji konsenzus da su dva glavna stuba antivirusnog odgovora imune stanice nazvane citotoksične T ćelije koje mogu selektivno eliminisati zaražene stanice, i neutrališuća antitela, vrsta antitela koja sprečava virus da zarazi stanice tj. plazma ćelije. Treći stub efikasnog imunološkog odgovora bila bi generacija T pomoćnih ćelija, koje su specifične za virus i koordinišu imunološku reakciju – navodi se u istraživanju.
Presudno je da su ove poslednje ćelije potrebne za stvaranje tzv. imunološke memorije, ističu.
– Imunološka memorija je poseban aspekt imunološkog sistema. U memorijskoj fazi imunološkog odgovora, B (plazma ćelije) i T ćelije specifične za virus su u stanju mirovanja, ali su spremne da krenu akciju ako se ponovo susretnu s virusom ili vakcinom – piše Nature.
Navodi se da B ćelije imaju dvostruku ulogu u organizmu.
– B ćelije imaju dvojaku ulogu u imunitetu: proizvode antitela koja mogu prepoznati virusne proteine i delove tih proteina mogu predstaviti određenim T ćelijama, ili se razviti u plazma ćelije koje u velikim količinama luče antitela. Memorijske ćelije plazme mogu se održavati decenijama, ako ne i celi život, u koštanoj srži čoveka – objašnjavaju istraživači.
Istraživači su, u sklopu istraživanja, prihvatili izazov identifikovanja plazma ćelija kod osoba koje su se oporavile od koronavirusa.
– Memorijske ćelije plazme su retke, a one specifične za određeni uzročnik bolesti očito će biti izuzetno retke. Ipak, Tarner i kolege otkrili su memorijske plazma ćelije koje su lučile antitela specifična za šiljasti protein koronavirusa kod 15 od 19 osoba, otprilike 7 meseci nakon infekcije. Značajno je to što su autori 4 meseca kasnije (11 meseci nakon infekcije SARS-CoV-2) uzeli uzorke, a broj takvih plazma ćelija ostao je stabilan kod svih analiziranih pojedinaca, osim kod jedne osobe. Te plazma ćelije nisu se razmnožavale, što ih klasifikuje kao dobronamerne memorijske ćelije – piše.
Istraživači su primetili dvofazni obrazac kretanja antitela, prilikom praćenja koncentracije antitela protiv koronavirusa u krvnom serumu.
– U akutnom imunološkom odgovoru u vreme početka infekcije, koncentracija antitela bila je visoka. Naknadno su opadala, kako se i očekivalo, jer je većina plazma ćelija akutnog imunološkog odgovora kratkotrajna. Nakon nekoliko meseci, koncentracije antitela su se izravnale i ostale manje ili više konstantne na oko 10-20 odsto od maksimalne uočene koncentracije. To je u skladu s očekivanjem da 10-20 posto plazma ćelija u akutnoj imunološkoj reakciji postanu memorijske plazme – navodi se u članku.
Naglašava se da je SARS-CoV, koronavirus vrlo sličan SARS-CoV-2 koji je izvorno identifikovan 2003. godine i uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS), zabeleženo je kontinuirano prisustvo visokih koncentracija neutrališućih antitijela u krvnom serumu i nakon 17 godina.
Na kraju članka, navodi se kako su doktori i istraživači pokazali kako se imunitet još više može pojačati kod osoba koje su vakcinisane godinu dana nakon prebolovanog koronavirusa.
– Istraživanje pokazuje da se imunitet može još više pojačati kod rekonvalescentnih osoba vakcinacijom nakon godinu dana. To je rezultiralo stvaranjem više plazma ćelija, zajedno s povećanjem nivoa antitijela na SARS-CoV-2 koji je bio i 50 puta veći nego pre vakcinacije. Neke od plazma ćelija će verovatno biti ‘regrutovane’ da postanu memorijske plazme, iako to još treba formalno dokazati – zaključeno je u istraživanju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com