MOSKVA – Patrijarh Porfirije saglasan je da su problemi na Kosovu i Metohiji rezultat obiฤnog kriminala ili izraz mrลพnje nacionalistiฤkih ili radikalnih snaga, nedelovanje vlasti ili nedostatak napora na oฤuvanju prava i javnog reda, ali i, kako je naveo, mnogo taฤnije je reฤi da su napadi koji se tamo dogaฤaju rezultat inostranog faktora.
Moguฤe je, istiฤe, patrijarh da inostrani faktor ne podstiฤe i ne isnpiriลกe napade, ali od jula 1999. godine, kad zatreba, kako kaลพe, „veลพe sebi maramu preko oฤiju“.
Patrijarh je to rekao u intervjuu za ฤasopis ruskog ministarstva spoljnih poslova „Meฤunarodni ลพivot“, koji je objavljen i na internet straniฤi interaffers.ru, odgovarajuฤi na pitanje u ฤemu vidi probleme na Kosovu i Metohiji i da li je to „obiฤan kriminal ili izraz mrลพnje nacionalistiฤkih ili radikalnih snaga, nedelovanje vlasti ili nedostatak napora na oฤuvanju prava i javnog reda“.
„Za nas je ipak, od svega najvaลพnije da su Kosovo i Metohija naลก duhovni Jerusalim“, naveo je patrijarh i istakao da je „Prizren carski grad, prestoni grad, Duลกanov grad, da zna da se, na primer, vrednost hrama posveฤenog Bogorodici Ljeviลกki, nazvanoj po srednjovekovnom toponimu, ne moลพe izmeriti nikakvim zemaljskim blagom“.
„Naลก put, put naลกe drลพave, naลกeg naroda i Crkve je put dijaloga, miroljubive koegzistencije, uvaลพavanja svakog ljudskog biฤa, svih pozitivnih l?udskih uverenja. Ali to ne znaฤi nikakav relativizam od Crkve po ovom pitanju“.
„Crkva, ali i patrijarh liฤno, nastoji da neposredno i sistematski, na razliฤite naฤine po pitanju Kosova i Metohije kao zavetne srpske zemlje, utiฤe na duh vremena, na biฤe naroda, na ukupne druลกtvene, politiฤke i kulturne prilike u drลพavi, kako bi naฤin razmiลกljanja mladih naraลกtaja izraลพen u maksimi โdogodine u Prizrenuโ bio trajna paradigma“.
Patrijarh je to rekao referirajuฤi se na pozdrav kojim se sluลพe mladi Jevreji, a koji glasi „Dogodine u Jerusalimu“.
Istakao je pritom beskrajnu zahvalnost Ruskoj drลพavi koja se, kako je naveo, ne libi i da uloลพi veto u Savetu bezbednosti, Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi, drugim pomesnim Pravoslanim Crkvama, i u grฤkom i u slovenskom svetu, kao i papi Franji na podrลกci u borbi za pravdu i mir, za Kosovo i Metohiju.
Nije ga, naveo je, napustila nada da ฤe i u zapadnom svetu biti viลกe liฤnosti, umetnika, intelektualaca, kao ลกto je Handke ili nekada arheolog i istoriฤar Gabrijel Mije, koji je kosovsko-metohijske freske oznaฤio najlepลกim tvorevinama srednjovekovne Evrope i poruฤio: โSrbi, ne bojte se, vi i vaลกe freske ste potrebni svetu i njegovoj istoriji!โ
Na pitanje kakvi uslovi za organizovanje duhovnog i bogosluลพbenog ลพivota na Kosovu i Metohiji, patrijarh Porfirije istiฤe da je u juลพnoj srpskoj pokrajini veliki broj ruiniranih, devastiranih, obesveฤenih, poruลกenih, stoga i praznih hramova u kojima je vekovima sluลพena liturgija.
Dodao je da je i u Evropi, takoฤe, veliki broj, praznih hramova, ali oni nisu poruลกeni, niti obesveฤeni.
„Hramovi u kojima je vekovima sluลพena liturgija pretvoreni su u restorane, trลพne centre, razliฤite turistiฤke atrakcije, diskoteke i sliฤna mesta masovne zabave. Moguฤe je da otuda i potiฤe neosetljivost prema uniลกtavanju crkava u ovom delu Evrope i stradanju hriลกฤana“, naveo je patrijarh.
Opisujuฤi duhovni ลพivot na Kosovu i Metohiji, posebno istakavลกi Muลกotiลกte, gde proterani Srbi svake godine dolaze, ako ih, kako kaลพe, u tome ne spreฤe, dolaze na praznik Svete Trojice i tada se sluลพi liturgija.
Kada se, istiฤe, sve to uzme u obzir i pandemija korona virusom „mora se reฤi da je duhovni ลพivot vrlo dobro organizovan“ i da zasluge za ovo pripadaju episkopu raลกko prizrenskom Teodosiju, tamoลกnjem sveลกtenstvu i vernim narodom.
U opลกirnom intervjuu patrijarh je govorio o Jasenovcu, kao i o posledicama razornog zemljotresa u Zagrebu i Baniji.
Upitan o sliฤnosti stvaranja nekanonske Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU) od Carigradske patrijarลกije sa problemom SPC na svojoj kanonskoj teritoriji u Crnoj Gori, patrijarh kaลพe da se sa tim ne slaลพe u potpunosti i da se moลพe reฤi da u Crnoj Gori postoji grupa, kako je naveo, „crkvenih delikvenata, opskurnih figura“ za koje je, podseฤa, govorio da ni sami ne veruju u to da su oni nekakvi sveลกtenici, a da je njihovo udruลพenje nekakva crkva.
„Oni su, realno, samo loลกi glumci“, istiฤe patrijarh i dodaje da njih predvodi jedan raspop koji je bio u sluลพbi komunistiฤke tajne policije koja je proganjala Crkvu.
Njihova priฤa je sada, kaลพe, negde izmeฤu farse i komedije, a „nema sumnje da ฤe u poslednjem ฤinu svi akteri otkriti da igraju u rijaliti tragikomediji“.
Patrijarh je to rekao odgovarajuฤi na pitanje o sliฤnosti izmeฤu Ukrajinske crkve i nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve, kao i da je stav SPC o tome „dobro poznat“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com