Pulmolog prof. dr Dragana Jovanoviฤ izjavila je u Novom danu da ovo, ako moลพe, ne sme da traje predugo. „Postoje, osim psihiฤkih, fiziฤke promene koje slabe imunitet. Opada imunitet ljudima koji ne ลกetaju, nisu napolju, treba i o tome razmiลกljati, biti oprezan, da ne sme da traje predugo ako moลพe, da se ne ugrozi joลก viลกe populacija“, kaลพe ona.
Kako je rekla, pre par dana su Amerikanci objavili veliku analizu testiranja.
„Ti testovi nisu toliko dobri, odnosno negde oko 30 do 40 procenata promaลกe, odnosno ne dijagnostikuju covid19. Iz tog razloga, sigurno da preduzete mere imaju smisla tim pre. Recimo, bris iz nosa je bolji uzorak nego bris ลพdrela. Postoji i opcija za ljude koji su kod kuฤe zbog drugih stanja, a neophodno je testiranje, da mogu dati svoj iskaลกljaj u boฤici, kao ลกto se radilo za tuberkulozu. Taj uzorak otkriva covid19 u nekih 70 i par procenata“, kaลพe ona.
Prema njenim reฤima, zato treba da se nose maske, „jer meฤu onima koji su negativni mogu se naฤi i pozitivni, ali je pogreลกan nalaz„.
„Izolacija svih pozitivnih ima smisla, ne ulazim u uslove i naฤin, ali kao mere su odliฤne. Treba populaciji objasniti da negde u 30 do 35 odsto zbog laลพnog nalaza ljudi koji su testirani treba da saฤekaju nekoliko dana, da budu oprezni, jer se tada razvija infekcija“, kaลพe ona.
Kako je objasnila, „neki virusi vole srce, kao koksaki na primer“, a ovaj zaista pre svega i najviลกe bude da su u pitanju pluฤne promene“.
„Te pluฤne promene su takve da blokiraju moguฤnost razmene kiseonika, predstavljaju tim pre veฤu opasnost nego dosadaลกnje virusne infekcije. Deca mnogo imaju lakลกe oblike, jer nemaju razvijen taj imunski odgovor u detinjstvu, zbog toga mnogo lakลกe prolaze“, kaลพe ona.
Prema njenim reฤima, faktori rizika su brojni.
„Pokazalo se, osim kardiovaskularnih oboljenja, to su gojaznost, oboljenja jetre, bubrega, imunosuprimirani, svi pacijenti koji imaju sistemske bolesti, astmatiฤari, hroniฤan opstruktivna bolest pluฤa… Ne treba zanemariti da ne deluje samo na pluฤa“, kaลพe ona.
Kaลพe da je, u ovoj situaciji, koronavirus prvo o ฤemu treba razmiลกljati kao najฤeลกฤoj moguฤnosti kada se javljaju pacijenti.
„Bilo da imaju blage simptome, apsolutno indikovano u ovoj situaciji da se razmiลกlja prvo o covid infekciji, jer ako se ona iskljuฤi, ฤovek moลพe mirno da razmiลกlja da to moลพe biti neลกto drugo. Zato je vaลพno i ลกiroko testiranje, to doprinosi otkrivanju populacije koja je inficirana, koja ฤe moลพda oboleti, moลพda neฤe, i izolacija, kao najbolji naฤin da se isprati pod okom doktora“, kaลพe ona.
Njen liฤni stav je, kako je rekla, da treba testirati one koji sumnjaju i koji su pod rizikom.
„Ako postoji broj testova koji je dovoljan, sada se priฤa da su nedovoljni ljudski kapaciteti, mislim da treba napregnuti snage, ako treba i 20h da radi laboratorija“, kaลพe.
Smatra da ovo, ako moลพe, ne sme da traje predugo.
„Postoje, osim psihiฤkih, fiziฤke promene koje slabe imunitet. Opada imunitet ljudima koji ne ลกetaju, nisu napolju, treba i o tome razmiลกljati, biti oprezan, da ne sme da traje predugo ako moลพe, da se ne ugrozi joลก viลกe populacija“, kaลพe ona.
Savetovala je svima da organizuju svoje vreme da bi radili neลกto ฤime su zadovoljni.
„Svi koji imaju terase, da koriste to, takoฤe i ljudi koji nemaju, preporuฤuje se da na prozoru provode izvesno vreme, udiลกuฤi vazduh, vetreฤi prostorije, to je osnovno, stalno da se vetre prostorije stana“, kaลพe ona.
Dodala je da postoji masa lekova i masa pristupa, koja joลก nema neki standard, upravo jer je ovo nova infekcija za sve.
„Upravo zato je znaฤajnija mera prevencije. Distanca, oprez, samoizolacija, dobra ishrana, uzimanje vitamina C, da bi se poboljลกao liฤni imunitet, jer je oฤigledno da on odreฤuje kakav ฤe biti ishod obolelih“, kaลพe ona.
Kako je rekla, „uz veliko poลกtovanje i divljenje za sve kolege koje se bore protiv ovog virusa, zbog regrutovanja tih kadrova trpe drugi bolesnici“.
„Drugi pacijenti koji imaju neke hroniฤne bolesti. Ja sam zbog toga otvorila poseban mejl prof.draganajovanovic@gmail.com. Pacijenti koji misle da mogu da im pomognem savetom, da im odgovorim pravovremeno, jer sada teลกko mogu da doฤu do svojih lekara iz tih, sada manje vaลพnih, razloga nego ลกto je covid infekcija. Pozvala bih i kolege koje su kod kuฤe, u penziji, da takoฤe pomognu na ovaj naฤin“, kaลพe ona.
Istakla je „da se svi nadaju da ฤe postati sezonska bolest“.
„Videฤemo kako ฤe se kretati. Ima mnogo zabluda, jeste da UV zraci uniลกtavaju, ali moลพda nije dovoljna koliฤina. Taj sezonski karakter ฤemo tek videti da li je moguฤ“, kaลพe ona.
(N1 Beograd)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com