Sportisti u vreme izolacije: Vreme je za psiholoĆĄki trening
BEOGRAD – Sportski psiholog Marijana MladenoviÄ, jedan od najboljih srpskih struÄnjaka u ovoj oblasti, savetuje srpske sportiste da izolaciju u doba pandemije korona virusa i nedostatak treninga iskoriste za psiholoĆĄki trening.
MladenoviÄ u razgovoru za Tanjug istiÄe da je prva na udaru motivacija, jer se sportisti, naviknuti da postavljaju ciljeve suoÄavaju sa potpuno atipiÄnim problemima.
„Svi sportisti imaju ciljeve za sezonu koja je u toku i takmiÄenja tokom nje. Svako otkazivanje iz bilo kog razloga utiÄe, posebno sada kada je globalni razlog koji sva takmiÄenja dovodi u pitanja. U ovakvim sitaucijama kod sportista prvo na red doÄe njihova motivacija i ĆĄta je zapravo sa ciljevima koje su formulisali. Motivacija je prva na udaru“, rekla je MladenoviÄ Tanjugu.
Pandemija koronavirusa paralisala je svet sporta, u kom su mnoga takmiÄenja prekinuta ili odloĆŸena, a MladenoviÄ istiÄe da je najveÄi problem sportistima kako da proÄu kroz period samoizolacije bez fiziÄkog treninga.
„Nije samo problem kako nastaviti, mnogo veÄi problem je kako proÄi kroz ovaj period kada mnoge vrste treninga ne mogu fiziÄki da se realizuju. PsiholoĆĄko treniranje, koje sportisti Äesto zanemare Äim prestane moguÄnost fiziÄkog treninga, sada je veoma vaĆŸno. Svi oni koji su ranije imali neku vrstu psiholoĆĄke pripreme treba sa time da nastave, a svi oni koji nisu trebalo bi da uvedu taj aspekt. NauÄno je dokazano da mentalni trening moĆŸe mnogo da pomogne, pa i da kompezuje ono ĆĄto fiziÄki ne moĆŸe da se realizuje na pravom realnom fiziÄkom treningu“, kaĆŸe MladenoviÄ i objaĆĄnjava koji su to najbolji naÄin za psiholoĆĄko treniranje.
„To su neke tehnike koje su opĆĄte poznate u sportu, kao ĆĄto je vizuelizacija. Sve ĆĄto sportista ne moĆŸe da realizuje fiziÄki, to na mentalnom planu moĆŸe da pokuĆĄa da sebi verodostojno doÄara i proĆŸivi. To u velikoj meri kompenzuje nedostatak treninga, ali ono ĆĄto je najvaĆŸnije jeste da sportista ne klone duhom i da ima utisak da je neĆĄto korisno uradio tog dana. Sportisti, kada iz bilo kog razloga preskoÄe neki deo treninga , imaju utisak da su zabuĆĄavali, da su sebi naĆĄkodili na neki naÄin… Ovo ima i motivacioni aspekt, da sportisti imaju utisak da su neĆĄto korisno odradili za sebe“.
Tokom karijera gotovo svi sportisti su suoÄeni sa pauzama zbog nekih liÄnih povreda, a sada kada je razlog izostanka sa takmiÄenja golobalan, MladenoviÄ navodi da gotovo nema razlike u ponaĆĄanju i psiholoĆĄkom pristupu.
„Ima tu dosta i sliÄnosti. Nekada i kada je reÄ o liÄnoj povredi, oni ne mogu ni tada precizno da znaju kad Äe se vratiti u trening i u takmiÄenje. MoĆŸda je Äak ovo u nekom smislu i isto, u smislu odsustvovanje sa treninga. Ne zna se koliko Äe biti obustavljena takmiÄenja ĆĄto zavisi od ĆĄireg faktora, ali ponaĆĄanje i naÄin piholoĆĄkog pristupa su isti“, rekla je MladenoviÄ.
Na pitanje kome ova sitiuacija teĆŸe pada- sportistima ili trenerima ona kaĆŸe:
„MoĆŸda je Äak trenerima teĆŸe, jer posao trenera je sportski trening, koji se realizuje fiziÄki. Oni ne mogu da znaju da li sportista vizualizuje svoj trening ili ne, kako se sportista ponaĆĄa, ako su svi razdvojeni i svako je u svojoj sopstvenoj izolaciji. Trener to ne zna i mora da im veruje na reÄ. To zavisi i od povreneja i odnosa sportista i trenera i ne mora to da bude ni oteĆŸavajuÄa okolnost. Treneri su generalno ljudi koji vole da svakog trenutku imaju „fidbek“ o onome ĆĄto su oni iz trenerskog ugla uradili u procesu koje vode i kotroliĆĄu, a to sada nije moguÄe“.
Pandemija virusa Covid 19 deĆĄava se u olimpijskoj godini koja je tradicionalna prepuna kvalifikacionih takimÄenja za nastup na najveÄoj sportskoj smotri, a sportski psiholog smatra da sportisti moraju da imaju ĆĄiru prespektivu.
„VaĆŸno je da svi sportisti, treneri i svi Äinioci u sportu, imaju ĆĄiru perspektivu. Jeste ovo olimpijska godina i Olimpijske igre koje slede su svakako znaÄajne za sve koji su se pripremali za to takmiÄenje, ali to nije jedini cilju u karijeri sportista. Nije to ono zbog Äega iskljuÄivo treniraju. Treba da redefiniĆĄu neke ĆĄire ciljeve, zbog Äega su u sportu i koje je to sledeÄe takmiÄenje, olimpijski ciklus za koji treba ozbiljno da se spremaju… Naravno, iskljuÄujemo sportiste kojima bi ovo bilo poslednje uÄeĆĄÄe na OI, ali je to je ĆŸivot“, rekla je MladenoviÄ, koja je sportskim novinarima, koji su takoÄe ukraÄeni za sportska takmiÄenja, savetovala je da ovu priliku iskoriste da sport izuÄavaju ĆĄire.
„InformiĆĄite se o svemu ĆĄto inaÄe samo usput stignete da pokupite kao informaciju. To je prilika da detaljnije upoznate sportove o kojima se ĆŸeleli da piĆĄete i izveĆĄtavete, a niste imali vremena. Svako sticanje znanja sada moĆŸe nesmetano da se odvija, jer ima vremena za mnoge aktivnosti koje inaÄe zapostavljamo zbog nekih glavnih aktivnosti“, zakljuÄila je MladenoviÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.