Na ลกtetan uticaj fiziฤke neaktivnosti ฤesto upozoravaju zdravstveni struฤnjaci ลกirom sveta. Novost je otkriฤe da fiziฤka neaktivnost u mladosti moลพe dovesti do umanjenje mentalne sposobnosti u kasnijem periodu ลพivota.
Ovi podaci su za sada preliminarni, ali pokazuju povezanost fiziฤke neaktivnosti i smanjenja mentalnih sposobnosti. Studija ipak nije potvrdila da je lenjost u mladosti kljuฤni faktor za mentalni pad u kasnijem dobu, naglasivลกi da je potrebno viลกe istraลพivanja da bi se ove dve stvari povezale.
Da bi izmerili dugoroฤno stanje mentalnog zdravlja i uticaj fiziฤke neaktivnosti, istraลพivaฤi su u studiju ukljuฤili viลกe od 3200 muลกkaraca i ลพena. Proseฤna starost uฤesnika studije bila je 25 godina, sa 55% osoba bele rase, a od ukupnog broja, 57% bile su ลพene. Viลกe od 90% uฤesnika zavrลกilo je srednju ลกkolu.
Studija je trajala 25 godina i svi uฤesnici su za to vreme odgovarali na tri detaljna upitnika o naฤinu ลพivota.
Kao merilo fiziฤke neaktivnosti uzeto je vreme gledanja televizije, a kao merilo fiziฤke aktivnosti veลพbanje i teretana. Za merenje je koriลกฤena kombinacija trajanja veลพbi i intenziteta veลพbanja. Uฤesnici koji su imali nizak nivo fiziฤke aktivnosti, bili su loลกije ocenjeni, srazmerno svom polu.
Kao test mentalnih sposobnosti uzete su veลกtine verbalnih memorijskih sposobnosti kao ลกto su planiranje, organizacija i samoizvrลกenje zadataka.
Otkriveno je da je 11% uฤesnika sa puno vremena provedenog uz televizor, srednjih godina, loลกije prolazilo na navedenim testovima u odnosu na osobe sa malo vremena provedenog uz televizor kojih je bilo 16%. Svi ostali uฤesnici pribliลพno su podjednako provodili vreme i u teretani i pored televizora. Njihove mentalne sposobnosti bile su takoฤe malo loลกije od sposobnosti osoba sa malo vremena uz televizor.
Studija naglaลกava da postoje i drugi moguฤi faktori ovakvog stanja, na primer, slaba ishrana, obrazovanje, cigarete, alkohol, indeks telesne mase i sliฤno, pa i oni mogu dosta uticati na mentalne sposobnosti. Ti faktori nisu bili ukljuฤeni u studiju, pa se zato ovi podaci ne mogu uzeti kao zvaniฤni.
Ono ลกto se moลพe uzeti kao zvaniฤni stav jeste da ono ลกto radite u mladalaฤkom dobu moลพe i te kako imati posledice na kasniji period ลพivota. Pretpostavka je da osobe koje se manje bave fiziฤkim aktivnostima โlakลกeโ potpadaju i pod druge poroke: nezdrava ishrana, puลกenje, alkoholizam, gojaznost, dok vredne osobe za to nemaju vremena.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com