Lenji ljudi u ogromnom su riziku…

Na ลกtetan uticaj fiziฤke neaktivnosti ฤesto upozoravaju zdravstveni struฤnjaci ลกirom sveta. Novost je otkriฤ‡e da fiziฤka neaktivnost u mladosti moลพe dovesti do umanjenje mentalne sposobnosti u kasnijem periodu ลพivota.

Ovi podaci su za sada preliminarni, ali pokazuju povezanost fiziฤke neaktivnosti i smanjenja mentalnih sposobnosti. Studija ipak nije potvrdila da je lenjost u mladosti kljuฤni faktor za mentalni pad u kasnijem dobu, naglasivลกi da je potrebno viลกe istraลพivanja da bi se ove dve stvari povezale.

Da bi izmerili dugoroฤno stanje mentalnog zdravlja i uticaj fiziฤke neaktivnosti, istraลพivaฤi su u studiju ukljuฤili viลกe od 3200 muลกkaraca i ลพena. Proseฤna starost uฤesnika studije bila je 25 godina, sa 55% osoba bele rase, a od ukupnog broja, 57% bile su ลพene. Viลกe od 90% uฤesnika zavrลกilo je srednju ลกkolu.

Studija je trajala 25 godina i svi uฤesnici su za to vreme odgovarali na tri detaljna upitnika o naฤinu ลพivota.

Kao merilo fiziฤke neaktivnosti uzeto je vreme gledanja televizije, a kao merilo fiziฤke aktivnosti veลพbanje i teretana. Za merenje je koriลกฤ‡ena kombinacija trajanja veลพbi i intenziteta veลพbanja. Uฤesnici koji su imali nizak nivo fiziฤke aktivnosti, bili su loลกije ocenjeni, srazmerno svom polu.

Kao test mentalnih sposobnosti uzete su veลกtine verbalnih memorijskih sposobnosti kao ลกto su planiranje, organizacija i samoizvrลกenje zadataka.

Otkriveno je da je 11% uฤesnika sa puno vremena provedenog uz televizor, srednjih godina, loลกije prolazilo na navedenim testovima u odnosu na osobe sa malo vremena provedenog uz televizor kojih je bilo 16%. Svi ostali uฤesnici pribliลพno su podjednako provodili vreme i u teretani i pored televizora. Njihove mentalne sposobnosti bile su takoฤ‘e malo loลกije od sposobnosti osoba sa malo vremena uz televizor.

Studija naglaลกava da postoje i drugi moguฤ‡i faktori ovakvog stanja, na primer, slaba ishrana, obrazovanje, cigarete, alkohol, indeks telesne mase i sliฤno, pa i oni mogu dosta uticati na mentalne sposobnosti. Ti faktori nisu bili ukljuฤeni u studiju, pa se zato ovi podaci ne mogu uzeti kao zvaniฤni.

Ono ลกto se moลพe uzeti kao zvaniฤni stav jeste da ono ลกto radite u mladalaฤkom dobu moลพe i te kako imati posledice na kasniji period ลพivota. Pretpostavka je da osobe koje se manje bave fiziฤkim aktivnostima โ€žlakลกeโ€œ potpadaju i pod druge poroke: nezdrava ishrana, puลกenje, alkoholizam, gojaznost, dok vredne osobe za to nemaju vremena.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com