U trendu

Odbor za standardizaciju: Ne postoji poseban jezik BoĆĄnjaka

BEOGRAD – Odbor za standardizaciju srpskog jezika uputio je pismo Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje u kome naglaĆĄava da ne postoji poseban jezik BoĆĄnjaka koji se lingvistički razlikuje od srpskog jezika i da bi prihvatanjem studijskog programa takozvanog bosanskog jezika na univerizitetu bila nanesena neprocenjiva ĆĄteta srpskom jeziku i srpskoj kulturi.

Odbor je uputio pismo Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje jer su, kako navode, dobili informaciju da je „Savet dobio na akreditaciju studijski program tzv.bosanskog jezika na DrĆŸavnom univerzitetu u Novom Pazaru“.

U Nacionalnom savetu podsećaju da ustanova zahtev za akreditaciju određenog studijskog programa ĆĄalje Komisiji za akreditacije i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju i ukoliko Komisija odbije zahtev, ustanova moĆŸe da uputi ĆŸalbu Savetu.

Član Saveta prof. Miodrag Popović tvrdi da nikakva ĆŸalba nije stigla Savetu i da je reakcija Odbora preuranjena.

Odbor za standardizaciju srpskog jezika podseća da i stavovi značajnih boơnjačkih lingvista govore u prilog tome da se srpski i bosanski jezik lingvistički ne razlikuju.

„Na osnovu Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima i joĆĄ viĆĄe na osnovu naučnih lingvističkih kriterija, jasno je da se ne mogu kao posebni studirati simbolički jezici, jer oni predstavljaju samo različita imena istog, u ovom slučaju srpskog, standardnog jezika. Prihvatanjem ovog programa Srbija bi bila jedina zemlja na svetu gde bi se studirao kao poseban bosanski jezik“, navedeno je u pismu.

Tvrdeći da su imali uvid u predloĆŸeni program, Odbor upozorava da je cilj studija da se legalizuje prekrajanje naučnih istina i prisvajanje srpske jezičke i kulturne baĆĄtine.

Odbor tvrdi da se u zaključku predloga programa navodi: „Studijski program sadrĆŸi dovoljno elemenata srpskog jezika i knjiĆŸevnosti čime se studenti osposobljavaju za izvođenje nastave srpskog jezika i knjiĆŸevnosti u osnovnim ĆĄkolama, ĆĄto će biti navedeno i u dodatku diplomi“.

Time se, smatra Odbor, degradiraju srpski jezik, srpska knjiĆŸevnost i srpska kultura, jer se „srpski jezik i knjiĆŸevnost podvode pod bosanski jezik, knjiĆŸevnost i kulturu“.

„Ovako pripremljeni nastavnici bosanskog jezika dobili bi pravo da prezumu i nastavu srpskog jezika. Time se pokazuje najveći nonsens, na koji ne moĆŸe pristati nijedna srpska institucija. Verujemo da iza ovoga neće stati nijedan srpski političar jer se time niĆĄti osam vekova srpske pismenosti i kulture“, stoji u pismu.

Stav odbora podrĆŸali su i predsednik Saveza slavističkih druĆĄtava Srbije prof. dr Rajna Dragićević, upravnik i zamenik upravnika Katedre za srpski jezik sa juĆŸnoslovenskim jezicima FiloloĆĄkog fakulteta u Beogradu Dragićević i prof. dr Aleksandar Milanović, upravnik i zamenik upravnika Katedre za srpsku knjiĆŸevnost sa juĆŸnoslovenskim knjiĆŸevnostima FiloloĆĄkog fakulteta prof. dr BoĆĄko SuvajdĆŸić i prof. dr Slavko Petaković, kao i predsednik i potpredsednik DruĆĄtva za srpski jezik i knjiĆŸevnost Srbije prof. dr Zona Mrkalj i prof. dr Veljko Brborić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.