BEOGRAD – Panel „Savremeno srpsko književno stvaralaštvo u svetu“, u organizaciji Saveta za kreativne industrije, održan je sinoć Galeriji Artget Kultirnog centra Beograda, uz ocenu da bi to pitanje moralo da bude sistemski rešeno.
O ključnim izazovima u procesu afirmacije autora i promocije ostvarenja vrhunske književnosti iz Srbije u svetu, govorili su Biljana Srbljanović, profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Aleksandar Jerkov, direktor Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“, Zoran Hamović, osnivač i direktor izdavačke kuće „Klio“ i Uroš Petrović, književnik i ilustrator.
Moderator razgovora je bio novinar i književnik Branko Rosić.
Biljana Srbljanović je kazala da je nebrojano puta dobijala mejlove od njenih izdavača po inostranstvu koji su tražili kontakte s dramskim pisacima iz Srbije.
„Mi to moramo sistemski da rešimo. Sva izdanja i svi prevodi u inostranstvu naše dramske književnosti su incident. Postoje veliki izdavači u Francuskoj ili Nemačkoj koji su zainteresovani za dramsku literaturu i direktnim kontaktom i istrajnošću je moguće otvoriti ta vrata. Predstavljanje i plasiranje naše književnosti u svetu ne sme da zavisi od entuzijazma i dobre volje bilo koga od nas. Potrebno je da imamo nekoga ko će umeti tačno da locira te izdavače i da odredi gde je tržište dobro za našu dramsku književnost“, kazala je Srbljanović.
Zoran Hamović je napomenuo da mora da se pronađe neki model plasiranja srpske književnosti u svetu koji je usklađen sa standardima koji važe u tom velikom svetu.
„Mali jezik i literatura, kao što je to slučaj kod nas, mora da prevaziđe više prepreka nego neki drugi. Kada neko piše na engleskom jeziku u Britaniji, Indiji ili SAD, on ima mnogo više mogućnosti da to plasira na različita tržišta. Kada pišete na svahiliju, srpskom ili slovenačkom, plasman književnosti je mnogo komlikovaniji“, kazao je Hamović.
On smatra da ništa ne bi uradili kao kultura kada bi sada uložili ogroman novac u prevode knjiga na 100 jezika.
„Mi treba da učimo od Francuza koji imaju vrlo živ odnos prema svojoj literaturi preko 50 godina. Mi nemamo iluziju kao mala zemlja i ekonomija o enormnom izvozu knjiga u inostranstvo, ali možemo odmereno i strateški da se fokusiramo na podršku određenim piscima i njihovim knjigama. najveći problem je što mi nemamo ljude u institucijama koji su po znanju i umeću kadri da tako organizovanu i striktuiranu akciju sprovedu“, rekao je Hamović.
„Ljudi se po institucijama kulture zaključno sa Ministarstvom kulture i informisanja stalno menjaju po okončanju nekog izbornog procesa i mi nemamo kontinuitet delovanja koji je postreban da bi imali bolji plasman naše književnosti u svetu“, kazao je Hamović.
Aleksandar Jerkov je zahvalio svima koji su doprineli da do ovakvog razgovora dođe.
„Važno je da u strukturama vlasti postoji interesovanje za pitanja kao što je ‘Savremeno srpsko književno stvaralaštvo u svetu’. Uspeh Biljane Srbljanović je više plod njene sposobnosti nego sistemske podrške na državnom nivou“, rekao je Jerkov.
Naš glavni nedostatak je, smatra on, odsustvo svake vrste kontinuiteta. „Mi nekoliko godina grešimo ovako, pa narednih nekoliko onako i na kraju nam sve sve smuči. Stvarati interesovanje stranih tržišta za našu književnost i lociranje tačnih geografija i okolnosti gde to želimo da postignemo, za nas su ključne tačke u celom procesu plasiranja pisaca i knjiga iz Srbije“, kazao je Jerkov.
On je naveo da knjige treba plasirati u delove biblioteka u inostranstvu, gde i druge knjige stvaraju kontekst za vidljivost srpske književnosti i pisaca.
„Strukturno treba plasirati dela naših vrhunskih pisaca među dela ostalih vrhunskih pisaca iz celog sveta, Popularna dela, među popularna dela iz čitavog sveta, treš među ostali književni treš iz sveta… Taj posao mora da završi kompetentna osoba, a mi u ovom trenutku nemamo nijednog agenta u Srbiji koji vodi računa o autorskim pravima srpskih pisaca“, rekao je Jerkov.
„Treba nam efikasan mali tim sastavljen od profesionalaca koji bi komunicirali sa velikim izdavačkim kućama u svetu i strateški osmišljavali plasman srpske književnosti u inostranstvu. Naš cilj bi morao da bude da jedan ozbiljan agent, pogleda na ozbiljan način dve vredne knjige iz Srbije godišnje“, kazao je Jerkov.
Uroš Petrović je napomenuo da makar tri pisca iz Srbije treba da dobiju sistemsku podršku države u plasmanu njihove književnosti u svetu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com