Malo je gradova koji pamte hiljadugodiลกnju istoriju civilizacije kao ลกto je na svakoj svojoj stopi zapisala Aleksandrija, carica Mediterana. Grad je oko 332. godine pre naลกe ere osnovao Aleksandar Veliki, traลพeฤi buduฤu prestonicu sveta. Aleksandrija je ispunjavala sve uslove: ลพitnica u zagrljaju ลกiroke delte Nila, bogata pijaฤom vodom jezera Marijut i srediลกnja luka Sredozemnog mora, na putu izmeฤu zapadne Evrope i Azije.
Tako je po uzoru na antiฤke gradove, prema projektima Dinokrata s Rodosa, glavnog Aleksandrovog arhitekte, poฤela da niฤe nova metropola nasuprot starom egipatskom naselju Rakotis. Nekoliko meseci posle osnivanja grada kome je podario svoje ime, osvajaฤki pohodi odveli su Aleksandra dalje na istok, a grad je nastavio da se razvija i raste, ali njegov centar bio je Kapija sunca, kroz koju se glavna ulica (Konopus-Abukir) uokvirena mermernim kolonadama pruลพala pravcem istok-zapad. Pod ovim temeljima, prema pojedinim zapisima, u sarkofagu obavijenom zlatom, pokopano je i telo znamenitog osnivaฤa. Ima i drugih pretpostavki o tome gde poฤiva legendarni vojskovoฤa, ali je nesporno da je posle smrti dopremljen u grad koji je nosio njegovo ime, ne videvลกi nijedno zdanje u mestu koje je zavoleo na prvi pogled i namenio mu ulogu centra sveta kojim ฤe da vlada.
I danas Aleksandrija osvaja na prvi pogled. Ako bismo je opisivali bojama, onda bi to bile modroplava i bela. Prva od sjedinjenih mora i neba, a druga od lepote zdanja izgraฤenih duลพ morske obale. Ali, samo ลกto putnika zapljusnu lepota grada i otmena patina koju nosi, osetiฤe i neobiฤan strah od kratkoฤe vremena koji je neprijatelj svakog turiste u Aleksandriji. Ubrzo postaje jasno da bi za detaljan obilazak trebalo da se izdvoji mnogo vremena. Ipak, odnekuda mora da se poฤe, a jedna od prvih asocijacija na ovaj grad jeste ฤuvena Aleksandrijska biblioteka, nastala u okviru Velikog muzeja, ฤiji je osnivaฤ grฤki filozof Demetrius Falerus. Vremenom je muzej prevaziลกao svoje antiฤke uzore i prerastao u istraลพivaฤki institut i univerzitet u ฤijem okrilju su bile laboratorije, opservatorija, kabineti, zooloลกki vrt i biblioteka. Ovde su stvarali ondaลกnji istraลพivaฤi i nauฤnici, naroฤito oni koji su izuฤavali matematiku, astronomiju, mehaniku i medicinu. Na osnovu posmatranja rasporeda zvezda i merenja Sunฤeve senke u Aleksandriji i Asuanu joลก tada je otkriveno da je Zemlja okrugla. Izraฤunat je i njen obim s odstupanjem od 180 km.
Knjige su u biblioteku pristizale iz celog sveta, i to, izmeฤu ostalog, i obavezom da ih posade svih brodova koje pristaju u Alksandriju daju na prepisivanje. Tako je u prvom veku pre Hrista biblioteka imala oko 550.000 rukopisa s izuzetno preciznom katalogizacijom. U ovom hramu nauke nastali su i projekti ฤuvenog svetionika, jednog od sedam svetskih ฤuda antiฤkog sveta, podignutog na ostrvu Faros 279. godine p.n.e. Kasnije je ovo ostrvo nasipom pod imenom Heptastadion povezano s Aleksandrijom. Od svih antiฤkih ฤuda svetionik je, pored svoje veliฤine, originalnosti i savrลกenstva, imao i praktiฤnu namenu, jer je brodovima obezbeฤivao uplovljavanje u aleksandrijsku luku. Bio je viลกi od 110 metara, a visinom ga je tek u 19. veku nadmaลกila Ajfelova kula.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com