Aleksandrija: grad Aleksandra Velikog (1)

Malo je gradova koji pamte hiljadugodiลกnju istoriju civilizacije kao ลกto je na svakoj svojoj stopi zapisala Aleksandrija, carica Mediterana. Grad je oko 332. godine pre naลกe ere osnovao Aleksandar Veliki, traลพeฤ‡i buduฤ‡u prestonicu sveta. Aleksandrija je ispunjavala sve uslove: ลพitnica u zagrljaju ลกiroke delte Nila, bogata pijaฤ‡om vodom jezera Marijut i srediลกnja luka Sredozemnog mora, na putu izmeฤ‘u zapadne Evrope i Azije.
Tako je po uzoru na antiฤke gradove, prema projektima Dinokrata s Rodosa, glavnog Aleksandrovog arhitekte, poฤela da niฤe nova metropola nasuprot starom egipatskom naselju Rakotis. Nekoliko meseci posle osnivanja grada kome je podario svoje ime, osvajaฤki pohodi odveli su Aleksandra dalje na istok, a grad je nastavio da se razvija i raste, ali njegov centar bio je Kapija sunca, kroz koju se glavna ulica (Konopus-Abukir) uokvirena mermernim kolonadama pruลพala pravcem istok-zapad. Pod ovim temeljima, prema pojedinim zapisima, u sarkofagu obavijenom zlatom, pokopano je i telo znamenitog osnivaฤa. Ima i drugih pretpostavki o tome gde poฤiva legendarni vojskovoฤ‘a, ali je nesporno da je posle smrti dopremljen u grad koji je nosio njegovo ime, ne videvลกi nijedno zdanje u mestu koje je zavoleo na prvi pogled i namenio mu ulogu centra sveta kojim ฤ‡e da vlada.
I danas Aleksandrija osvaja na prvi pogled. Ako bismo je opisivali bojama, onda bi to bile modroplava i bela. Prva od sjedinjenih mora i neba, a druga od lepote zdanja izgraฤ‘enih duลพ morske obale. Ali, samo ลกto putnika zapljusnu lepota grada i otmena patina koju nosi, osetiฤ‡e i neobiฤan strah od kratkoฤ‡e vremena koji je neprijatelj svakog turiste u Aleksandriji. Ubrzo postaje jasno da bi za detaljan obilazak trebalo da se izdvoji mnogo vremena. Ipak, odnekuda mora da se poฤ‘e, a jedna od prvih asocijacija na ovaj grad jeste ฤuvena Aleksandrijska biblioteka, nastala u okviru Velikog muzeja, ฤiji je osnivaฤ grฤki filozof Demetrius Falerus. Vremenom je muzej prevaziลกao svoje antiฤke uzore i prerastao u istraลพivaฤki institut i univerzitet u ฤijem okrilju su bile laboratorije, opservatorija, kabineti, zooloลกki vrt i biblioteka. Ovde su stvarali ondaลกnji istraลพivaฤi i nauฤnici, naroฤito oni koji su izuฤavali matematiku, astronomiju, mehaniku i medicinu. Na osnovu posmatranja rasporeda zvezda i merenja Sunฤeve senke u Aleksandriji i Asuanu joลก tada je otkriveno da je Zemlja okrugla. Izraฤunat je i njen obim s odstupanjem od 180 km.
Knjige su u biblioteku pristizale iz celog sveta, i to, izmeฤ‘u ostalog, i obavezom da ih posade svih brodova koje pristaju u Alksandriju daju na prepisivanje. Tako je u prvom veku pre Hrista biblioteka imala oko 550.000 rukopisa s izuzetno preciznom katalogizacijom. U ovom hramu nauke nastali su i projekti ฤuvenog svetionika, jednog od sedam svetskih ฤuda antiฤkog sveta, podignutog na ostrvu Faros 279. godine p.n.e. Kasnije je ovo ostrvo nasipom pod imenom Heptastadion povezano s Aleksandrijom. Od svih antiฤkih ฤuda svetionik je, pored svoje veliฤine, originalnosti i savrลกenstva, imao i praktiฤnu namenu, jer je brodovima obezbeฤ‘ivao uplovljavanje u aleksandrijsku luku. Bio je viลกi od 110 metara, a visinom ga je tek u 19. veku nadmaลกila Ajfelova kula.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com