Kada su 1570. godine ล panci osnovali naselje na obali reke Rio de la Plata, nazvali su ga po zaลกtitniku mornara – dobar vetar ili buen aire. Grad je skoro 200 godina tavorio kao nerazvijeno i zaostalo naselje dok ล panci nisu poฤeli da mu poklanjaju viลกe paลพnje. Tokom tog vremena Buenos Ajres postaje centar za krijumฤarenje svih vrsta robe izmeฤu Juลพne Amerike i Evrope. Nezadovoljstvo ลกpanskom kolonijalnom politikom na tom podruฤju kulminira 1810. godine, kada dolazi do revolucije koja 1816. dovodi do nezavisnosti Argentine. Ovaj grad je s Argentinom, ฤiji je i glavni grad, delio burnu i nemirnu istoriju, za koju su karakteristiฤna brojna politiฤka i vojna previranja. Posledica svega toga je velik broj siromaลกnog stanovniลกtva, koje ลพivi u zaista loลกim uslovima, ลกto se i moลพe videti u ovom gradu, naroฤito u prigradskim delovima.
Bez obzira na sva burna deลกavanja, Buenos Ajres se odlikuje duhom punim ลกarma i strasti (oliฤene u argentinskom tangu) i onom specifiฤnom vrevom, tako karakteristiฤnom za gradove Juลพne Amerike. Donji deo grada karakteriลกe arhitektura prefinjenog stila, veoma nalik na evropske gradove, sa ลกirokim avenijama, lepom kolonijalnom arhitekturom i mnoลกtvom malih kafea koji su pronaลกli svoje mesto duลพ kaldrmisanih uliฤica. Ovaj grad, koji viลกe podseฤa na evropske gradove nego na neki juลพnoameriฤki grad, gradili su imigranti, preteลพno iz Francuske, ล panije i Italije, pa otuda i taj evropski duh na ulicama Buenos Ajresa ili Portenosa, kako ga joลก zovu njegovi stanovnici. Mnoลกtvo zelenih parkova i ลกirokih bulevara ponekad moลพe da prevari turistu i da ga navede na pomisao da se nalazi u nekom evropskom gradu, a ne u Juลพnoj Americi.
Lepota Buenos Ajresa, njegov leprลกavi duh i nemirna istorija najbolje se mogu videti i osetiti na odreฤenim mestima. Na zgradi Casa Rosada nalazi se jedan od najpoznatijih balkona na svetu. Ova roze obojena zgrada i njen balkon bili su svedoci mnogih politiฤkih deลกavanja koja su potresala Argentinu, naroฤito za vreme vladavine Huana i Evite Peron. Napravljena u italijanskom stilu, s fontanom koja se nalazi ispred nje, okruลพena palmama, obojena je u ruลพiฤasto kada je pretvorena u predsedniฤku palatu (do tada je bila zgrada poลกte). Tadaลกnji predsednik Sarmiento odabrao je tu boju kako bi pomirio suprotstavljene politiฤke partije, tako ลกto je spojio crvenu i belu boju, koje su ih karakterisale. Danas je u prizemlju zgrade muzej, a notu sveฤanosti i ceremonijalnosti daje joj podizanje i spuลกtanje zastave na nju, praฤeno plotunima stroja grenadira.
Na suprotnoj strani od palate Casa Rosada, na glavnoj plaลพi, nalazi se prelepa zgrada bivลกe ลกpanske opลกtine – Cabildo. Graฤena je u kolonijalnom stilu, sa svodovima koji krase njen prednji deo, a nekada je bila okruลพena plaลพama. Joลก od revolucije ispred ove zgrade stoji poฤasna garda koju ฤine pripadnici ฤuvene Regimiento de Patricios, formirane joลก davne 1806. godine, odeveni u uniforme iz tog perioda. Danas je tu takoฤe smeลกten muzej, koji posetiocima pruลพa priliku da vide umetniฤke predmete i ikone. Katederala Metropolitana je joลก jedna graฤevina vaลพna za istoriju ovog grada. Nalazi se na Plaza de Majo. Graฤena je u neoklasicistiฤkom stilu, a veoma ฤesto je renovirana i obnavljana. Danaลกnji izgled katedrale potiฤe iz 19. veka. Unutraลกnjost je obogaฤena pozlaฤenim stubovima, tavanicom s venecijanskim mozaikom i srebrnim oltarom. Tu se nalazi i grobnica generala Hosea de San Marina, argentinskog heroja, koji je predvodio revoluciju protiv ล panije i koji je oslobodio Argentinu od vekovne kolonijalne zavisnosti.
Jedno od najลพivopisnijih naselja Buenos Ajresa svakako je La Boka, u prevodu – Rupa. Naselje su podigli italijanski imigranti koji su radili na dokovima Buenos Ajresa. Taj deo grada je rodno mesto argentinskog tanga i dom fudbalske ikone Dijega Armanda Maradone. Svetlo obojene kuฤice niลพu se duลพ ulica ovog dela, pa i duลพ njegove glavne ulice Caminito. To je siromaลกna oblast, ali odiลกe energijom i sreฤom. Puna je umetnika, slikara, uliฤnih zabavljaฤa, kantina i igraฤa tanga, koji svoj ples izvode na ulicama. Mase turista danas poseฤuju La Boku u ลพelji da osete specifiฤnu atmosferu koja odiลกe sreฤom.
Jedno od neobiฤnih mesta koje turisti rado obilaze u ovom gradu je i La Rekoleta. To groblje privlaฤi brojne posetioce monumentalnom lepotom nadgrobnih spomenika i grobnica ฤuvenih i bogatih argentinskih porodica. Jedna od najskromnijih, ali i najposeฤenijih je grobnica porodice Duarte, u kojoj je sahranjena Evita Peron, koja i danas mnoge opฤinjava svojim ลพivotom i tragiฤnom sudbinom.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com