U trendu

Kloniranje embrionskih ćelija: da ili ne?

U Velikoj Britaniji već nekoliko meseci traje polemika o tome da li treba dozvoliti postupak kloniranja ćelija embriona u medicinske svrhe. Naučnici su već daleko odmakli u ovoj oblasti i tvrde da je taj postupak ključ za lečenje bolesti kao što su dijabetes, Parkinsonova bolest, multipla skleroza. Dozvoljavanje ovakvih medicinskih postupaka bi rešilo i probleme osoba kojima je povređena kičmena moždina i kojima ni na jedan drugi način nije moguće pomoći.

Ono za šta se zalažu vodeći britanski naučnici jeste limitirano, strogo kontrolisano kloniranje ćelija embriona, jer baš ove ćelije imaju jedinstvenu sposobnost da se umnožavaju i pretvaraju u specijalizovane ćelije. Naime, od neizdiferenciranih ćelija ljudskog ploda nastaju sve ćelije koje čine naša tkiva i organe, i upravo ovakve ćelije su osnova iz koje izrasta ljudski organizam.

Čitava dilema oko ove teme je dospela i do britanskog parlamenta koji treba da donese odluku i odluči da li će se ovakva istraživanja dozvoliti ili ne. Jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti i zagovornik ovakvih medicinskih strategija jeste profesor Richard Gardner, koji je i potpisnik izveštaja koji je dostavljen britanskoj vladi i u kome se objašnjavaju prednosti ovakvog pristupa. „Predstavnici oba Doma bi trebali da omoguće ovakva istraživanja koja bi dovela do neverovatnog razvoja medicine u vrlo kratkom vremenskom periodu. Trenutno Belika Britanija ima vrlo stroge zakone u oblasti kloniranja ljudskih ćelija i njih treba izmeniti radi opšteg dobra“, objašnjava on.

Britanski naučnici su već postigli veliki napredak u kloniranju ćelija embriona kod miševa. Uspesi u implantiranju ovakvih ćelija kod odraslih jedinki i njihov razvoj u specijalizovane ćelije tkiva predstavljaju snažan podstrek za istraživanja i kod ljudske vrste. U ovakvom postupku kloniranja bi se koristili embrioni mlađi od 14 dana, pa je ovo pitanje zaista vrlo osetljivo i pokrenulo je mnogo „za“ i „protiv“ mišljenja. Mnogi smatraju da je ljudski život svetinja i da ovaj postupak donosi mnogo moralnih i religijskih nedoumica.

S druge strane, neki od naučnika prete da će otići iz Britanije ako im se ne dozvole dalja istraživanja u oblasti u kojoj su već postigli velike rezultate. „Ako ne ovde, onda ćemo dalja istraživanja nastaviti u SAD ili negde drugde gde imamo više razumevanja za nauku i šansu koja ova metoda pruža u rešavanju zasad nerešivih medicinskih problema“, kažu oni. Politički analitičari tvrde da bi ovo pitanje moglo da ima itekako veliki uticaj na budući stav javnosti prema vladi Tonija Blera. Zato i oklevanje parlamenta da održi zasedanje na kome će se doneti konačna odluka. Ko glasa „za“ kajaće se, ko glasa „protiv“ opet će se kajati.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.