U trendu

Visokokvalitetni razvoj utire put ka modernizaciji Kine

Visokokvalitetni razvoj ponovo je dospeo u centar pažnje kao jedan od ključnih zadataka na dva godišnja zasedanja koja se trenutno održavaju u Kini, na kojima su zacrtani razvojni prioriteti druge najveće svetske ekonomije za 2022.

Kako prenosi Sinhua, za godinu koja je od velikog značaja za modernizaciju zemlje, promovisanje visokokvalitetnog razvoja istaknuto je kao jedan od glavnih zadataka u izveštaju o radu vlade koji je podnet nacionalnom zakonodavnom telu koje je u subotu počelo svoju godišnju sednicu.

Pošto je ispunila svoj prvi stogodišnji cilj izgradnje umereno prosperitetnog društva u svakom pogledu, Kina sada korača punom parom ka modernizovanoj budućnosti koju je obećala.

Istorija je dokazala da je visokokvalitetan razvoj put kojim Kina mora da ide. Posle decenija galopirajuće ekspanzije, model ekstenzivnog rasta, početkom 2010-ih godina počeo je da iscrpljuje kinesku ekonomiju.

„U procesu transformacije Kina je za samo nešto više od četiri decenije izrasla iz zemlje sa prihodima niskog statusa, do zemlje sa prihodima gornjeg-srednjeg statusa. Srž njene priče o rastu u 20. veku bio je fizički kapital“, naveli su u svom radu o Kini Izabela Neveg (Isabella Neuveg) i Nikolas Stern (Nicholas Stern), naučnici Grantam (Grantham) instituta za istraživanje klimatskih promena i životne sredine na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka.

„Kina će se ponovo transformisati u narednih 30 do 40 godina, ali ovog puta sa blagostanjem, kvalitetom i održivošću u centru pažnje“, predviđaju Neveg i Stern.

Napuštanjem zastarelog obrasca koji se koncentriše na količinu rasta, Kina sprovodi u praksu potpuno novi plan gde je „inovacija primarni pokretač, koordinacija je endogena osobina, ekološki rast preovlađuje, otvorenost prema svetu je jedini put, a zajednički rast je krajnji cilj“.

Nakon iskorenjivanja apsolutnog siromaštva, zemlja je krenula u novu misiju težnje ka zajedničkom prosperitetu, što je jedna od karakteristika kineskog pokreta modernizacije.

„Moramo delovati u skladu sa filozofijom razvoja usredsređenog na ljude i osloniti se na napore svih da unapredimo prosperitet za sve, kako bismo nastavili da ostvarujemo težnje ljudi za boljim životom“, navodi se u izveštaju o radu vlade.

Umesto „pljačke bogatih da bi se pomoglo siromašnima“ ili težnje ka egalitarizmu, filozofija zajedničkog prosperiteta koju Kina sledi odnosi se na bogatstvo koje uživaju svi, odražavajući cilj visokokvalitetnog razvoja.

Zahvaljujući merama koje imaju za cilj poboljšanje života ljudi, dohodak po glavi stanovnika u Kini porastao je za 9,1 odsto na godišnjem nivou u nominalnom iznosu i dostigao 35.128 juana (oko 5.550 američkih dolara) u 2021.

Dok se neke zapadne ekonomije pridržavaju modela „smanjenja pritiska“, Kina nastoji da „napravi veći i bolji kolač“ zajedničkim naporima ljudi, a zatim da pravilno podeli i raspodeli kolač kroz racionalne institucionalne aranžmane. Prošle godine, odnos gradskog prema ruralnom dohotku u zemlji smanjen je za 0,06 na 2,5, nastavljajući opadajući trend, pokazuju podaci Nacionalnog biroa za statistiku.

Osim što je podstakao kinesku modernizaciju, zajednički prosperitet je postao recept za razvoj iz kojeg svet može da crpi mudrost. Dejvid Monjae (Monyae), direktor Centra za afričko-kineske studije na Univerzitetu u Johanesburgu, rekao je da kineska vizija prosperiteta nudi Africi „novu platformu rasta“.

„Kroz zajednički prosperitet, Kina nastoji da sledi pravedniji razvojni put vođen moralnim vrednostima i praktičnim programom delovanja“, rekao je Monjae.

Đijang Jing, zamenik generalnog direktora Dilojt Kina (Deloitte China), rekao je da će digitalne tehnologije pomoći Kini da unapredi zajednički prosperitet dok zemlja ulazi u eru digitalizacije.

Razvojem digitalne uprave, zemlja poboljšava svoje javne usluge, usmerava povoljnije politike i tržišne informacije ka ruralnim područjima i stvara više mogućnosti za osobe koje traže posao i ekonomski rast, rekao je Đijang, koji je i nacionalni politički savetnik.

U potrazi za visokokvalitetnim razvojem, Kina udvostručuje tehnološke inovacije kao primarni pokretač rasta.

Prema zvaničnim podacima, ukupna potrošnja Kine na istraživanje i razvoj dostigla je novi maksimum od 2,44 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini, što je porast u odnosu na 1,98 odsto u 2012. godini.

U ovogodišnjem izveštaju o radu vlade naglašen je i značaj naučnih i tehnoloških inovacija, uz navođenje da one pomažu zemlji da unapredi industriju, otkloni uska grla u snabdevanju i ostvari kvalitetan razvoj kroz inovacije.

Jedan od najnovijih poteza u oblasti inovacija zabeležen je u februaru, pošto je Kina odobrila megaprojekat koji uključuje izgradnju osam nacionalnih računarskih čvorišta i 10 nacionalnih klastera centara podataka. Njegov cilj je kanalisanje više računarskih resursa iz istočnih regiona zemlje u manje razvijene, ali bogate resursima zapadne regione.

Taj projekat označava završetak celokupne strukture za nacionalni integrisani sistem velikih centara podataka i očekuje se da će dodatno osnažiti digitalni razvoj zemlje.

Zahvaljujući svojoj posvećenosti inovacijama, Kina se popela na 12. mesto na Globalnom indeksu inovacija 2021. koji je objavila Svetska organizacija za intelektualnu svojinu. To je jedina ekonomija sa srednjim dohotkom koja se svrstala među prvih 30 na listi.

Inovacije vode Kinu da zajaše talas digitalizacije i transformiše se u globalno tehnološko čvorište. U jeku pokreta za inovacije, nove industrije i poslovni modeli napreduju širom zemlje.

Proizvodnja sa dodatom vrednošću kineske visokotehnološke prerađivačke industrije porasla je za 18,2 odsto na godišnjem nivou u 2021, navodi Nacioalni savez za statitstiku. Konkretno, proizvodnja novih energetskih vozila i proizvoda sa integrisanim kolom porasla je za 152,5 odsto odnsno za 37,5 odsto.

Paolo Bazoni (Bazzoni), predsednik Kinesko-italijanske privredne komore, rekao je za Sinhuu da je put visokokvalitetnog razvoja Kine „u punom skladu“ sa vrednostima koje slede italijanske kompanije, koje stavljaju „najveći prioritet na kvalitet, tehnološke inovacije i održivi razvoj“ kada investiraju u Kinu.

„Ovo je put koji želimo da nastavimo da pratimo i jačamo“, rekao je Bazoni, napominjući da će se prilike pojaviti u sektorima kao što su mašinstvo, visokokvalitetna maloprodaja, farmaceutski proizvodi, hrana i piće, način života i energetska tranzicija.

„Kineski visokokvalitetan razvoj sve će više odgovarati italijanskim kompanijama koje su investirale i nastaviće da ulažu na kineskom tržištu“, dodao je Bazoni.

U pokušaju da nastavi sa zelenim rastom, što je suštinski deo visokokvalitetnog razvoja, Kina je najavila da će težiti smanjenju emisija ugljen-dioksida do 2030. i postići neutralnost ugljen-dioksida do 2060. godine.

Usred napora da se postignu ciljevi smanjenja ugljenika, vladin izveštaj o radu kaže da će zemlja ove godine više raditi na rešavanju problema zagađenja i zaštiti i obnavljanju ekosistema, i „promovisati razvoj uz istovremeno smanjenje emisija“.

Na talasu visokokvalitetnog razvoja, tradicionalne industrije u zemlji se bore za tehnološku transformaciju i nadogradnju kako bi svoju proizvodnju učinili održivijom.

Sinopek (Sinopec), najveća kineska rafinerija nafte, objavila je u januaru da je završila prvi megatonski projekat hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika u zemlji.

Hvatanjem ugljen-dioksida iz proizvodnih aktivnosti i njegovom ponovnom upotrebom ili skladištenjem, očekuje se da će projekat smanjiti emisiju ugljen-dioksida za milion tona godišnje, što je količina koja je ekvivalentna efektu sadnje skoro devet miliona stabala.

U gradu Lišui u provinciji Džeđiang, poznatom kao „zelena dolina“ zbog svog zadivljujućeg prirodnog pejzaža i dostignuća u očuvanju životne sredine, lokalna industrija sintetičke kože se transformiše iz velikog emitera u lidera ekološki prihvatljivog rasta kako bi se bolje negovala prirodna blaga grada.

Prema vladinom izveštaju o radu, Kina će nastaviti da promoviše istraživanje i razvoj i primenu zelene i niskougljenične tehnologije, razvija zelenu proizvodnju i usluge i podstiče industriju čelika, obojenih metala, petrohemije, hemikalija i građevinskih materijala da poboljšaju uštedu energije kako bi unapredila očuvanje energije i smanjila emisiju ugljenika.

Takav zeleni pomak preoblikuje Kinu u magnet za globalne investitore posvećene korišćenju zelene energije i tehnologije, zaključuje Sinhua.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.