U trendu

Opasno pasivno pušenje

Naslušali ste se sigurno o tome koliko je duvanski dim štetan po zdravlje – a ko pa nije? Možda ste i vi bili među pušačima i, baš da biste se zaštitili, prestali sa pušenjem. Nešto ređe, mada ne baš tako retko, spominju se i opasnosti od pasivnog pušenja – dakle, niste pušač vi, već neko iz vaše okoline (vaš dom, radno mesto, kafić u koji izlazite…). Ne pušite vi, ali puše drugi oko vas i duvanski dim tim putem dopire i do vas.

Ako zatražite da ugase cigarete i da ne puše dok ste vi tu (to što truju sebe je njihov lični izbor i pravo, ali baš ne moraju da truju i vas), ispadnete tiranin – plus to ionako nema nekog znatnijeg efekta, jer je dim već tu i šteta je već načinjena. Ukoliko ćutite, počinjete da kašljete, zaboli vas glava, bude vam muka. Plus se u vašem telu dešavaju mnogi štetni procesi kojih čak i niste svesni. Biti ili ne biti „tiranin“? Možda će vam bolji uvid u to šta se vama i vašem detetu dešava kao pasivnom pušaču pomoći da se odlučite.

Pušenje na radnom mestu: vi ste nepušač, ali vaše kolege (koleginice) nisu. Jedna internacionalna studija pokazala je da nepušači koji svakodnevno udišu duvanski dim vrlo često pate od bolesti respiratornih organa, boluju od astme i, takođe često, imaju problema sa srcem i sa cirkulacijom. Pasivni pušači imaju znatno veće šanse (40%) da obole od raka pluća; žene koje su tokom dužeg perioda bile aktivni ili pasivni pušači imaju 1,8 puta veće šanse da obole od raka dojke.

S duvanskim dimom nezgodno je to što se zadržava u prostoriji – u tepihu, mebl štofu, zavesama, zidovima, na nameštaju i svim predmetima koji se nalaze u prostoriji u kojoj se pušilo. Posledica ovoga je da su nepušači (uključujući i decu, pa čak i kućne ljubimce) izloženi štetnim sastojcima duvanskog dima čak i ako u takvoj prostoriji, u trenutku njihovog boravka u njoj, niko ne puši.

Kad smo kod dece: deca u čijoj se blizini puši veoma često pate od bronhitisa, upale pluća, hronične upale srednjeg uha i bronhijalne astme. Mala deca dva-tri puta češće udahnu od odraslih osoba, što znači da će u svoj organizam uneti mnogo više štetnih sastojaka duvanskog dima. Bebe aktivnih i pasivnih majki pušača često su sitnije od beba majki koje nisu dolazile „u dodir“ sa duvanskim dimom; plus, rađaju se sa slabije razvijenim plućima. Rizik od iznenadne smrti bebe trudnice pušača je osam do 16 puta veći nego ako trudnica nije ni aktivni ni pasivni pušač.

Dojilje pušači često iskuse da su njihove bebe uznemirene i uplašene. Pušenje majki u trudnoći i kasnije ostavlja posledice na dete – istraživanja su pokazala da su takva deca sklonija agresiji i hiperaktivnosti.

Možda je žvakaća guma ipak zdraviji metod smirivanja nervoze… Zdraviji po sve.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.