Uzimanje hrane u snu

Nakon napornog dana, ลกta je slaฤ‘e (i jednostavnije) od male noฤ‡ne posete friลพideru? Mnogi ljudi odrลพavaju ovu naviku, premda je poznato da uzimanje hrane u kasnim noฤ‡nim satima ne prija organizmu na viลกe naฤina. Ipak, i sasvim mali noฤ‡ni obrok, u pauzi izmeฤ‘u reklama, moลพe da prija ฤak viลกe od dnevnog (obilnijeg).

Problem nastaje u trenutku kada navika prelazi u bolest – kompulzivni poremeฤ‡aj noฤ‡nog uzimanja hrane. Naravno, to se ne odnosi na one koji svesno otvore vrata friลพidera (mada sa laganom griลพom savesti), veฤ‡ pre svega na ljude koji u polusvesnom stanju odlaze po hranu koju potom konzumiraju. Ovaj poremeฤ‡aj, oznaฤen kao „jedenje u snu“, ฤeลกฤ‡i je kod ลพena nego kod muลกkaraca i obiฤno poฤinje u ranim dvadesetim. Iako nije ฤest, struฤnjaci tvrde da se, pored onih koji se zaista ne seฤ‡aju svojih noฤ‡nih ekskurzija, u ovu kategoriju mogu ubrojiti i oni koji naprosto ne mogu da se odupru noฤ‡nom porivu za hranjenjem (ukoliko je u pitanju svakodnevni patern). Prema njihovoj proceni, ฤak 1,5% stanovniลกtva Amerike pati od ovog problema.

Situacija onih koji nesvesno uzimaju hranu nije nimalo naivna. Pre svega, ljudi u polusvesnom stanju neretko pogreลกe, pa se desi da „okuse“ hranu za maฤke, progutaju pilule ili neko od hemijskih sredstava za odrลพavanje domaฤ‡instva. Takoฤ‘e, deลกava se da polusaลพvakani zalogaji izazovu davljenje, ili (u ekstremnim sluฤajevima) da ljudi spravljaju hranu u polusnu, te tako izazovu poลพar.

Reลกenje nije jednostavno: brojni pacijenti probali su razliฤite medikamente, pa i radikalnije metode, poput vezivanja za krevet ili zakljuฤavanja vrata friลพidera. Moguฤ‡im solucijama problema bavi se istraลพivaฤki tim iz Mineapolisa – dr Mark Mahovold i dr Karlos ล nek. Prema njihovim istraลพivanjima, poremeฤ‡aj hranjenja u snu ponekad je izazvan encefalitisom, narkolepsijom, stresom ili autoimunim hepatitisom. Ipak, u veฤ‡ini sluฤajeva ovaj poremeฤ‡aj stoji zasebno i potrebno ga je tretirati na razliฤite naฤine – kombinacijom lekova, bihejvjoralne terapije i (poลพeljno) kontrolom ukuฤ‡ana.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com