Mnogi nauฤnici su zabrinuti zbog nepoznanice koji od gasova ฤe se osloboditi topljenjem permafrosta, odnosno zone veฤitog snega i leda.
Oslobaฤanje ugljenika iz zamrznutog zemljiลกta, koji se skupljao u zemlji hiljadama godina, moลพe drastiฤno da zagreje naลกu planetu. Ono u ลกta nauฤnici nisu sigurni, jeste da li ฤe osloboฤeni ugljenik da bude ugljen-dioksid, ili joลก opasniji metan, koji proizvodi efekat staklene baลกte, navodi sajt Popsci.
Permafrost je zemljiลกte koje je zamrznuto cele godine. Hiljadama godina biljke i ลพivotinje su umirale i trulile a zamrzavanjem tako obogaฤenog zemljiลกta zakljuฤao se i ugljenik u njemu.
Kada se permafrost odmrzne, mikrobi su u stanju da razgrade njegovu organsku materiju. U vlaลพnom zemljiลกtu koje je obogaฤeno kiseonikom ova organska materija se uglavnom pretvara u ugljen-dioksid. U vlaลพnim uslovima sa malo kiseonika, umesto toga pretvara se u metan, koji planetu zagreva 86 puta viลกe od ugljen-dioksida.
ฤak i ako ne osetimo nagli skok metana, to ne znaฤi da Arktik nije u riziku da postane glavni izvor ugljenika. Permafrost se i dalje gubi zbog klimatskih promena. ฤak i ako se uglavnom pretvara u ugljen-dioksid, to je joลก mnogo emisija iz tog zemljiลกta. Viลกe ugljen-dioksida od metana nije nuลพno bolje, buduฤi da ugljen-dioksid dugo opstaje u atmosferi, te se zadrลพava i zagreva planetu duลพe od metana.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com