Svi stariji od 30 godina treba da počnu da dižu tegove kako bi sprečili razvoj srčanih oboljenja, čak i ako su vitki i u formi, kaže američki anesteziolog doktor Miro Figura.
U viralnom videu koji je pregledan više od 250.000 puta, dr. Figura objašnjava da se rizik od kardiovaskularnih problema značajno povećava nakon 30. godine. To je zato što mišićna masa počinje da opada nakon 30. godine, a poznato je da nedostatak mišićne mase smanjuje osetljivost tela na insulin, hormon koji pretvara šećer iz hrane u energiju.
Slab odgovor tela na insulin može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, koji prema nekim studijama utrostručuje ili čak četvorostruko povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.
Ali dr. Figura tvrdi da vežbe za jačanje mišića poboljšavaju osetljivost na insulin i na taj način pomažu u prevenciji bolesti.
„Vežba može da preokrene predijabetes, pa čak i rane faze dijabetesa“, rekao je on.
Naveo je primer žene kojoj je nedavno dijagnostikovan predijabetes, iako je bila u prilično dobroj formi. Na snimku, žena pozira pred kamerom i kaže: „Prilično sam mršava, vidite?“
„Nije važno kako izgledate. Ako imate više od 30 godina, vaše telo će teže prerađivati šećer ako nemate mišićnu masu.“
I predijabetes i dijabetes povećavaju rizik od srčanog udara
Dr. Figura naglašava da je nedostatak mišićne mase veliki problem kada je u pitanju rizik od dijabetesa kod ljudi starijih od 30 godina. Mišići su, kaže on, „odgovorni za 80 odsto metabolizma glukoze u krvi“.
Istraživanja pokazuju da i predijabetes i dijabetes povećavaju rizik od srčanog udara. U studiji iz 2021. godine na 25.000 ljudi (od kojih je polovina dijagnostikovana sa predijabetesom), 18 odsto njih je doživelo srčani ili moždani udar. Za poređenje, 14 procenata učesnika u grupi sa normalnim nivoom šećera imalo je takve događaje.
Stručnjaci su takođe otkrili da vežbanje može smanjiti dugoročne zdravstvene rizike povezane sa dijabetesom.
Studija kineskih naučnika iz 2024. pokazala je da zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost mogu smanjiti rizik od smrti kod ljudi sa predijabetesom za 26 odsto. U studiji koja je pratila 500 ljudi tokom 30 godina, otkriveno je da oni koji nisu razvili dijabetes najmanje četiri godine nakon što im je dijagnostikovan predijabetes imali su 26 odsto manji rizik od smrti i 37 odsto manji rizik od srčanog ili moždanog udara.
Dijabetes tipa 2 nastaje kada telo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi pravilno. Razlikuje se od dijabetesa tipa 1, u kojem telo uopšte ne proizvodi insulin jer imuni sistem napada ćelije koje ga proizvode. Dugotrajno visok nivo šećera u krvi može izazvati srčane i moždane udare, kao i probleme sa očima, bubrezima i stopalima. Pacijenti često moraju da menjaju ishranu, uzimaju dnevne lekove i redovno idu na preglede. Simptomi uključuju preteranu žeđ, umor i često mokrenje, iako mnogi nemaju znakove bolesti.
(Index.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com