Na danaĆĄnji dan 1. avgust
Na danaĆĄnji dan 1. avgust 1813 – U BeÄu je izaĆĄao prvi broj „Novina serbskih“, prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije DavidoviÄ i Dimitrije FruĆĄiÄ, a ugaĆĄen je 1822. zbog problema sa ĆĄtamparijom.
10. p.n.e. – RoÄen je rimski car i istoriÄar Klaudije, koji je 41. godine nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine juĆŸna Engleska je postala rimska provincija, izgradjen veliki akvadukt, proĆĄirena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih ĆŸena Mesaline i Agripine koja ga je, prema predanju, otrovala peÄurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.
1291 – Kantoni Uri, Untervalden i Ć vic sklopili su savez za odbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Ć vajcarske konfederacije.
1560 – Ć kotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinistiÄku veroispovest, Äime je osnovana Ć kotska crkva.
1714 – Umrla je engleska kraljica Ana (Anne), poslednji monarh iz dinastije Stjuart (Stewart), tokom Äije su vladavine ujedinjene Engleska i Ć kotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je DĆŸordĆŸ I iz hanoverske dinastije.
1774 – Britanski hemiÄar DĆŸozef Pristli (Joseph Priestley) otkrio je gas i nazvao ga „dephlogisticated air“, kasnije poznat kao kiseonik.
1778 – U nemaÄkom gradu Hamburgu otvorena je prva ĆĄtedionica u svetu.
1793 – Francuska je, kao prva zemlja u svetu, zvaniÄno uvela metriÄki sistem mera.
1798 – U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona (Horatio) uniĆĄtila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa (Francois Brueys). Time je Napoleonova vojska u Egiptu odseÄena od Evrope.
1806 – Na MiĆĄarskom polju kod Ć apca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveÄa pobeda Karadjordjeve vojske u Prvom srpskom ustanku.
1810 – Rodjen je italijanski grof Kamilo Benso Kavur (Camillo, Cavur), prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). ZasluĆŸan je za oslobodjenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.
1834 – Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobodjeno je viĆĄe od 770.000 robova.
1860 – Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvrĆĄio emigrant Todor KadiÄ, umro je crnogorski knez Danilo PetroviÄ, naslednik vladike NjegoĆĄa i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.
1894 – Japan je objavio rat Kini zbog spora oko Koreje.
1914 – Äetiri dana poĆĄto je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, NemaÄka je objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opĆĄtu mobilizaciju, a Italija neutralnost. Svetski rat postao je neizbeĆŸan.
1921 – SkupĆĄtina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaĆĄtiti drĆŸave na osnovu kojeg je zabranjen rad KomunistiÄkoj partiji, a njenim poslanicima u SkupĆĄtini (58) su poniĆĄteni mandati.
1936 – Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI olimpijske igre.
1944 – U VarĆĄavi, jednom od glavnih srediĆĄta poljskog pokreta otpora, izbio je ustanak protiv nemaÄke okupacije. Posle dvomeseÄnih borbi, Nemci su savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.
1955. – Umro je pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih liÄnosti beogradskog modernistiÄkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma („MjeÄa“, „VaroĆĄ zlih volĆĄebnika“, „Äuvari sveta“, „Evropska noÄ“).
1958 – Jordanski kralj Husein (Hussein) poniĆĄtio je federaciju Jordana sa Irakom.
1960 – Benin (Dahomej) je proglasio nezavisnost od Francuske.
1966 – U Kini je poÄeo XI plenum KomunistiÄke partije na kojem je doneta odluka o „kulturnoj revoluciji“, koja je trajala narednih 10 godina.
1973 – Umro je drĆŸavnik Valter Ulbriht (Walter Ulbricht) prvi sekretar Jedinstvene radniÄke partije NemaÄke (1950). Od 1960. do 1971. bio je predsednik DrĆŸavnog saveta istoÄne, Demokratske Republike NemaÄke.
1975 – DrĆŸavnici 35 zemalja, medju kojima i predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, potpisali su u Helsinkiju zavrĆĄni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji (danas OEBS).
1994 – Predsednik Savezne Republike NemaÄke Roman Hercog (Herzog) izrazio je ĆŸaljenje Poljacima zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemaÄke okupacije u Drugom svetskom ratu.
2000 – Ekstremisti u KaĆĄmiru su u sedam napada ubili 90 ljudi, a viĆĄe desetina ranili. VeÄina ĆŸrtava bili su hinduski hodoÄasnici.
2001 – Britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) zapoÄeo zvaniÄnu posetu Argentini. To je bila prva poseta jednog britanskog premijera toj zemlji od Foklandskog rata 1982.
2004 – U poĆŸaru u samousluzi u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, poginulo je 400 ljudi, a stotine su povredjene.
2005 – Umro je saudijski kralj Fahd koji je vladao Saudijskom Arabijom od 1982. godine. Za njegovog naslednika je imenovan njegov polubrat, princ Abdulah.
2006 – Kubanski predsednik Fidel Kastro privremeno je preneo vlast na svog brata Raula, zbog bolesti. Za ĆĄefa drĆŸave Raul Kastro zvaniÄno je izabran 24. februara 2008. Fidel Kastro je na Äelu Kube bio od revolucije 1959. godine.
2008 – Poginulo je 11 alpinista iz razliÄitih ekspedicija koji su zajedno krenuli u osvajanje vrha K2 na Himalajima, medju njima i alpinista iz Srbije Dren MandiÄ.
2009 – Umrla je Korason Akino (Maria Corazon Cojuangco Aquino), poznata kao 11 predsednica Filipina Äiji je dolazak na vlast 1986. oznaÄio povratak demokratije, poĆĄto je s vlasti zbacila Ferdinanda Markosa.
2010 – Stupila je na snagu Konvencija o zabrani kasetne municije (Convention on Cluster Munitions) usvojena na diplomatskoj konferenciji u Dablinu (Irska) 30. maja 2008. Srbija je jedina zemlja regiona koja joĆĄ nije potpisala ovu Konvenciju.
2012 – Dvojica podoficira Vojske Srbije poginula su u eksploziji zaostale kasetne bombe na PanÄiÄevom vrhu na Kopaoniku. Mesec ipo dana ranije od eksplozije zaostale granate poginula su dva kadeta vojske Srbije na poligonu „Pasuljanske livade“.
2012. – Preminuo je Gor Vidal (Gore, 87), ameriÄki pisac, dramaturg, politiÄar i komentaror, autor duhovitih romana, eseja, komada i miĆĄljenja, stvaralac nekonvencionalne mudrosti („Linkoln“, „1876“, „Myra Breckenridge“, „The City and the Pillar“ „Rat iz snova“, „The Best Man“).
2014 – Italijanski dnevnik „Unita“, dugogodiĆĄnje zvaniÄno glasilo KomunistiÄke partije Italije, prestao je da izlazi 90 godina od osnivanja, zbog bankrota izdavaÄke kompanije.
2019 – U seriji napada koji su se dogodili u jemenskom gradu Adenu poginula je 51 osoba, pobunjenici iz pokreta Huti preuzeli su odgovornost za te napade.
2021 – Nemac Kristijan Ć mit (Christian Schmidt) preuzeo je duĆŸnost visokog predstavnika medjunarodne zajednice za BiH od Austrijanca Valentina Incka (Inzko).
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.