Socijalistiฤka Republika Vijetnam imala je burnu istoriju i bila ฤesta meta osvajaฤa, poฤev od Kineza, koji su vladali hiljadu godina, a zatim su sitne vijetnamske drลพave 700 godina bile samostalne, ratujuฤi meฤusobno. Poฤetkom 19. veka dinastija Ngujen uspela je da osvoji i ujedini veฤi deo juลพnog Vijetnama i vladala je do 1954. godine. Sredinom 19. veka veliki deo Vijetnama postao je francuska kolonija. Komunisti i nacionalisti uspeli su da se udruลพe samo da bi zbacili Francuze 1954. godine, ali su posle toga dozvolili da njihova meฤusobna netrpeljivost uvuฤe narod u bratoubilaฤki rat, u koji se kasnije umeลกala Amerika.
Ovaj rat okonฤan je 1975. godine, ali su odmah poฤeli novi sukobi s Crvenim Kmerima. Primirje je potpisano tek 1989. godine, i to je prvi put od poฤetka Drugog svetskog rata da Vijetnam nije bio u ratu. Hanoj, glavni grad Vijetnama, jedan je od najslikovitijih azijskih gradova. On je centar vijetnamske kulture i predstavlja pomalo rogobatan spoj starog i novog. Poslovni centar grada prepoznatljiv je po ogromnim guลพvama, gde je izbor prevoznih sredstava veoma ลกaren, poฤev od automobila, motora i bicikala do trotoฤkaลกa i skalamerija za prevoz turista, sastavljenih od motora koji vuku neku vrstu mini-busa. "Japiji" su na sve strane, sede u baลกtama kafiฤa u skupim odelima, pijuckajuฤi kapuฤino i uporeฤujuฤi svoje mobilne telefone.
Mnoge ลพene preko lica nose marame da bi se zaลกtitile od sunca i imale porcelanski ten. Oblakoderi i poslovne zgrade ลกtrฤe meฤu starim zdanjima iz kolonijalnog doba. Hoam Kiem je srce grada, gde se nalazi istoimeno jezero, od koga moลพete krenuti u istraลพivanje ลกirokim bulevarima oiviฤenim drveฤem mahagonija ili uskim uliฤicama naฤiฤkanim tezgama s hranom i zanatskim proizvodima. Pagoda na jednom stubu, Hram knjiลพevnosti, Vojni zatvor pretvoren u muzej, Lutkarsko pozoriลกte na vodi, intenzivan noฤni ลพivot i najbolji "fu" u ฤitavoj zemlji samo su neki od uลพitaka koje Hanoj pruลพa.
Ekonomski centar zemlje je Sajgon, danas Ho ล i Min, koji ลพivi ritmom velikih svetskih metropola, s puno restorana i noฤnih klubova u zapadnjaฤkom stilu (izmeฤu ostalih, tu je i "Hard rok kafe"). Puno pagoda i hramova, Palata reunifikacije, katedrala Notr Dam i Muzej posledica rata svedoci su istorije. Veoma zanimljivo iskustvo i najbolje mesto za ลกoping u Vijetnamu su pijace Bin i Ben Tan ili okolna sela, gde moลพete naฤi tradicionalne proizvode kuฤne radinosti: vijetnamsku plavo-belu keramiku, rukom tkane torbe i odeฤu, kupaste ลกeลกire, oslikane i lakom premazane predmete i nakit. Ako niste viฤni cenkanju, nauฤite ovu veลกtinu, jer tako moลพete znatno spustiti ponuฤenu cenu. Trgovci su ljubazniji ako odluฤite da platite dolarima ili ih ponudite dobrim stranim cigaretama. Osmeh je takoฤe bitan.
Dalat je smeลกten u visoravnima u centralnom delu Vijetnama. Nastao je kao odmaraliลกte koje su izgradili Francuzi, a i danas je popularan zbog odliฤne klime, gustih ลกuma i brojnih vodopada. U centru grada je prelepo jezero, a nedaleko od njega su cvetne baลกte u kojima raste oko 10.000 razliฤitih vrsta orhideja. Dalat zovu i Carski grad, jer se u njemu nalazi letnjikovac poslednjeg vijetnamskog cara. Spomenik istorije je i Francuska ฤetvrt, a tipiฤan primer vijetnamskog kiฤa je Dolina ljubavi, kombinacija Venecije i Divljeg zapada, gde cele godine vlada karnevalska atmosfera. Hue je jedno vreme bio glavni grad i ekonomski centar Vijetnama, a danas se smatra centrom njegove kulture i knjiลพevnosti. Tu se nalazi jedna od najpoznatijih graฤevina Vijetnama, Tjen Mun pagoda, na sedam spratova, okruลพena vrtovima. U ostacima vodenim rovovima okruลพene Citadele ima viลกe zanimljivih mesta, kao ลกto su Ngo Mon kapija, Devet svetih topova, Palata vrhunskog zadovoljstva, Devet dinastiฤkih urni i Hol mandarina.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com