Kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je danas da nije pozvan na sastanak 31. januara u ambasadi SAD na Kosovu, na kojem bi trebalo da se razgovara o Zajednici srpskih opลกtina (ZSO), i ponovio da je on protiv njenog formiranja.
On je u intervjuu za Radio slobodna Evropa kazao da svi oni koji su pozvani treba da idu na taj sastanak.
„Smatram da je ovaj sastanak posledica insistiranja zvaniฤnika ameriฤkog Stejt departmenta, koji je i specijalni emisar za Balkan, i koji je izjavio da bez obzira na premijera Kosova ZSO mora da bude formirana“, rekao je Kurti.
Prema njegovim reฤima, od 33 taฤke Briselskog sporazuma, nije moguฤe izabrati samo jednu (ZSO), jer se gubi hijerarhija.
„Ne mogu se kreirati nikakve veลกtaฤke hijerarhije, osim hronoloลกkim redosledom“, ocenio je kosovski premijer i dodao da iz novog predloga Evropske unije nije moguฤe izdvojiti bilo koji ฤlan, za koji se misli da je o ZSO.
Upitan da li to znaฤi da ZSO neฤe biti formirana dok je on premijer Kosova, Kurti je rekao da on nije jedini koji tako govori.
„Zajednica bez otvaranja pitanja konaฤnog, pravno obavezujuฤeg sporazuma, sa uzajamnim priznavanjem u centru, Zajednica na nacionalnoj osnovi, sa tim nelegalnim strukturama na severu nije ni odrลพiva, a naravno ni prihvatljiva“, kazao je on.
Na pitanje da li postoji neka vrsta Zajednice koja bi mu bila prihvatljiva, Kurti je rekao da Kosovo ima Asocijaciju kosovskih opลกtina i da su tamo i opลกtine sa srpskom veฤinom.
„Ja sam za Zajednicu koja je razvojna, demokratska, zasnovana na evropskim vrednostima, a ne na nacionalnoj pripadnosti. Nacionalna pripadnost ne treba da bude osnova Zajednice opลกtina“, kazao je Kurti.
Prema njegovim reฤima, ฤak je i predlog bivลกeg predsednika Finske Martija Ahtisarija dao pravo veta na toliko stvari u Skupลกtini Kosova predstavnicima srpske manjine, upravo zato ลกto nije dozvoljena teritorijalizacija prava.
Ocenio je ida ZSO nema za cilj poveฤanje prava Srba, veฤ „teritorijalizaciju tih prava“, kao ลกto je to uฤinjeno u Bosni i Hercegovini (sa Republikom Srpskom).
„Dakle, u Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva. To je ono ฤemu teลพe na Kosovu, dok nastavljaju da ne prihvataju zloฤine poฤinjene tokom rata na Kosovu i da odrลพavaju dobre odnose sa Kremljom“, rekao je Kurti.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com