BEOGRAD – Glavni urednik i direktor „Arhipelaga“ Gojko Božović preporučio je pet naslova koji bi se izdvojili iz ponude njegove izdavačke kuće da je ove jeseni održan tradicionalni Međunarodni sajam knjiga u Beogradu.
Božović je izdvojio priče „O telu duše“ Ljudmila Ulicke, romane „Karbid“ Andreja Ljubke i „Ljubav u vazduhu“ Jani Virke, zatim knjigu eseja „Anđeli na žici za veš“ Čarlsa Simića i knjigu Boška Mijatovića „Istorija državnih finansija Srbije 1876-1895“.
U prvom u seriji Tanjugovih tekstova u kojoj izdavači govore o svojim predlozima naslova za neodržani Sajma knjiga, na Božovićevom spisku našla se Ruskinja Ulicka koja se „još jednom potvrđuje kao možda najveći majstor savremene svetske pripovetke“.
„Ulicka pripoveda o osnovnim iskustvima života: ljubav i smrt, bolest i čudo života, samoća i bliskost. Junakinje u prosvetljujućim iskustvima svedoče o trenucima kada se život menja ili kada, suočene s prolaznošću, sabiraju i oživljavaju sve ono što im je doneo život“, kaže se u opisu knjige.
Istaknuta je i knjiga „Anđeli na žici za veš“ američkog pesnika srpskog porekla Simića koji govori o detinjstvu i odrastanju, američkoj i srpskoj poeziji, književnosti i stvarnosti, sećanjima i životnom iskustvu, u esejima koji su „svedočanstvo jednog uzbudljivog i ispunjenog života“.
U „Karbidu“ Ukrajinac Ljubka pripoveda o grupi ljudi iz jednog pograničnog mesta u trouglu Ukrajine, Slovačke i Mađarske, koji planiraju da svako iz svojih razloga prokopa tunel do Evropske unije.
„Zasnovan na realnim događajima, beskrajno duhovit, roman Ljubke u modelu društvenog romana i političke satire preispituje neke od ključnih savremenih tema“, naveo je Božović.
Od „Arhipelagovih“ izdanja izdvojen je i „Ljubav u vazduhu“ Slovaka Virke kao „uzbudljiv roman o ljubavi i kazni, o strasti i praznini, o muzici i iskustvu srednjeg doba“.
„Junak romana je sredovečan muškarac kome se neočekivano raspao brak. Ostaje sa ćerkom i pokušava da osmisli život koji mu se srušio na glavu…Virkov junak traga za ljubavlju koja mu izmiče i za razumevanjem koje pokušava da dobije od drugih i da pruži drugima“, kaže se o romanu.
U „Istoriji državnih finansija Srbije 1876-1895.“, kapitalnoj studiji ekonomske istorije Srbije, po mnogo čemu inovativnoj i otkrivajućoj, Mijatović iza priče o finansijama i ekonomskoj istoriji „iscrpno prikazuje politiku i društvo, ključne ideološke tokove i kulturu u Srbiji toga doba“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com