Jedini na svetu koji je rekao toliko o ljudskoj psihodrami, kao Dostojevski, jeste โ Bergmanโ, rekao je poljski reditelj Kiลกlovski, povodom filma โKrici i ลกaputanjaโ. Sliฤno su govorili i mnogi drugi o Ingmaru Bergmanu (1918โ2007), jednom od najuticajnijih reditelja svih vremena i dobitniku svih moguฤih nagrada, ฤiju stogodiลกnjicu roฤenja ฤe sledeฤe godine obeleลพiti ceo svet. Kuriozitet je i to da je proslava, u stvari, veฤ poฤela ove godine, sredinom septembra โ novom, ameriฤkom verzijom โPrizora iz braฤnog ลพivotaโ, u reลพiji Liv Ulman.
Tako ฤe proslava trajati duลพe od jedne godine i ona predstavlja i opลกte, zvaniฤno priznanje celog sveta, a posebno rodne ล vedske. Zanimljivo je i to ลกto je proslava poฤela u Londonu, mada je poznato da je velikog ล veฤanina, bar u poฤetku, formirala, uglavnom, francuska filmska tradicija.
Liv Ulman je u London doputovala kao rediteljka nove, ameriฤke verzije โPrizora iz braฤnog ลพivotaโ. I, svakako, ne samo zbog toga. Njen topli, liฤni osvrt na Bergmanovo stvaranje dirnuo je sve i bio, kako je to rekla novinarka Helen Lindblan โstartni signal za jednu sveopลกtu prezentaciju Bergmanove godine koja ฤe se obeleลพavati ลกirom svetaโ. Ujedno, to je i posebno priznanje ponekad osporavnom Bergmanu da je centralna liฤnost evropske i svetske kulture.
Jedan od spektakularnijih dogaฤaja biฤe i pozoriลกna predstava po autobiografskom romanu Lin Ulman, kฤerke Liv Ulman i Ingmara Bergmana. To je priฤa o jednom braฤnom paru, koji veoma liฤi na njene roditelje, a reลพiraฤe ga jedna od Bergmanovih favoritkinja Pernila August. Svakako ne sluฤajno, predstava ฤe biti izvedena u Kraljevskom dramskom pozoriลกtu u Stokholmu, za koje je Bergman govorio da su njegove ลพile kucavice โsrasle sa tim ukletim mestom. Svaki zid mi ลกapuฤe ili dovikuje neลกto. Sva ta snaga, igra, sve te snaลพne liฤnosti koje su radile tu i koje sreฤem po ovim mraฤnim hodnicimaโ.
I Liv Ulman je emotivna. โTeลกko mi je da to zamislimโ, kaลพe. โMoja kฤerka je napisala jedan fantastiฤan roman, ali ako ฤovek o njemu govori kao o biografiji, ne moลพe a da ne oseฤa izvestan bolโ.
Poลกto je uspomena na Ingmara Bergmana ลพiva u celom svetu, planiraju se i filmske retrospektive i novi filmovi u mnogim zemljama, kao ลกto je nemaฤki dokumentarni film Margarete fon Trote. Ona ฤe pokuลกati da oลพivi uspomene na Bergmanov boravak โ egzil u Nemaฤkoj sedamdesetih godina proลกlog veka. Bilo je to zbog optuลพbe za utaju poreza. Na kraju se pokazalo da to nije istina, veฤ je prestup sveden na nivo kada โฤovek svoja kola proda sebiโ. Takav je bio zvaniฤni izveลกtaj. Ipak, Bergman je to oprostio svojoj zemlji tek posle osam godina, koje je smatrao umetniฤki izgubljenim.
Kada se vratio u ล vedsku preselio se stalno na ostrvo Faro. Nikada mu nije smetala samoฤa. Bio je vrlo siguran u svoj rad, dok je u sve drugo mogao da sumnja. I ลกto je bivao stariji, sve viลกe se oslanjao na svoju, Bergmanovu ekipu i svoje glumce kojima je davao veliku slobodu improvizacije. Sa njima se najviลกe i druลพio. A zaลกto? O tome je ispevao pravu odu. Ipak, na kraju, ostao mu je samo jedan โ Erland Jozefson, sa kojim se ฤuo sake subote u 11 sati i oslanjao se na njegovu โhiljadugodiลกnju mudrostโ.
Kada se oprostio od pozoriลกta, a zatim i od filma poslednjim ostvarenjem โFani i Aleksandarโ, koji smatra svojom filmskom autobiografijom, radio je na televiziji i drugim modernim medijima, ali to viลกe nije bilo isto. Zatim se sistematski obrazovao, ลกto ranije nije mogao. ฤitao je Svedeborga pre podne, pisao, mnogo ลกetao, a onda ฤitao neลกto lakลกe posle podne.
โMoja granica stvaranja je โ granica smrtiโ, govorio je Bergman, ali sada izgleda da, u njegovom sluฤaju, granice za ono ลกto je stvorio โnema.
Sada je sve drukฤije. Pominju se, u veฤ preciziranom programu proslave, mnogi filmovi, retrospektive, izloลพbe, pozoriลกne predstave i drugi performansi ลกirom sveta โ u Juลพnoj Americi, Evropi, Aziji, SAD. Centralna proslava ฤe biti taฤno na stogodiลกnjicu roฤenja Ingmara Bergmana, 14. jula 2018. u Stokholmu, sa specijalnim programom na ล vedskoj televiziji.
Izdavaฤka kuฤa Norลกteds ฤe objaviti ogromno delo u ลกest knjiga sa Bergmanovim scenarijima i predgovorom koji je napisao dobitnik Nobelove nagrade ลฝan-Mari le Klezio.
โVreme je da Ingmar Bergman dobije status koji zasluลพuje kao veoma znaฤajan pisac, rame uz rame sa Norveลพaninom Henrikom Ibzenom i Augustom Strindbergom, sa ฤijim delom je Bergman bivao ฤesto isprepletanโ, kaลพe โ da li pomalo sveฤarski โ predstavnik ove poznate izdavaฤke kuฤe.
I na kraju, Bergmanov kredo. On je viลกe voleo snaลพne uspomene, nego hronologiju. Za njega je intuicija bila najsnaลพniji instrument. โSva moja ฤula joj se podreฤuju. I pomaลพu u bavljenju egzistencijalnim pitanjima. A tu su samoฤa, smrt, vera, ljubav.โ
A koja je tajna genijalnosti?
โMislim da nije tako nezamislivo da ljudi mogu da preskoฤe nekoliko generacija i da naslede ondaลกnju stvarnost, okruลพenje, uspomene, utiske, uticaj.โ
U svakom sluฤaju, poลกto je imao strogo patrijarhalno vaspitanje, do kraja je video sebe kao usamljeno, ozbiljno dete, omaฤijano kinematografskim ฤudom. โJa spavam u svojim deฤjim cipelicamaโ, govorio je Bergman.
(Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com