IzloĹžba „Ruska emigracija u Beogradu“ 1. februara u BG
BEOGRAD – IzloĹžba pod nazivom âRuska emigracija u Beogradu od 1920-ih do 1950-ihâ biÄe otvorena 1. februara u Ruskom centru za nauku i kulturu „Ruski dom“ u Beogradu, i trajaÄe do 16. februara.
Projekat se organizuje u saradnji Istorijskog arhiva Beograda i Ruskog doma, a autori izloĹžbe i kataloga su – profesor dr Aleksej Timofejev, dr Milana Ĺ˝ivanoviÄ i Slobodan MandiÄ.
IzloĹžbu fotografija Äe otvoriti Goran VesiÄ, zamenik gradonaÄelnika Beograda, a prisutnima Äe se obratiti Jevgenij AleksandroviÄ Baranov, direktor Ruskog doma i mr Dragan GaÄiÄ, direktor Istorijskog arhiva Beograda.
SadrĹžajna postavka predstavlja materijal na 32 izloĹžbena panoa i u dve vitrine, dok izloĹžbu prati i bogato ilustrovani katalog, koji uz kataloĹĄki popis dokumenata, sadrĹži i dragocenu uvodnu studiju na viĹĄe od 100 strana.
Koncept izloĹžbe prikazuje kako je nakon revolucionarnih prevrata i okonÄanja ruskog GraÄanskog rata 1920/1921. godine, doĹĄlo do selidbe ogromnog broja ljudi iz Rusije i znaÄajen deo njih je stigao na prostor novoformirane jugoslovenske drĹžave, gde su Ĺživeli i stvarali.
Kraljevina SHS – Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija) bila je drĹžava u kojoj su ruske izbeglice dobile najveÄi stepen drĹžavne podrĹĄke, druĹĄtvene prihvatljivosti i javnog priznanja.
VeÄi deo izbeglica Ĺživeo je u istoÄnom delu drĹžave, pre svega u Beogradu i Vojvodini, gde su imali priliku da se ĹĄkoluju, Ĺžive u svojim domovima i da napreduju u karijeri.
Kako navode autori izloĹžbe, tragovi njihovih Ĺživota ostali su u arhitekturi i kulturi, ali i u duĹĄama generacija BeograÄana.
Prema podacima, veliki broj ruskih izbeglica je doĹĄao da Ĺživi u prestonici Srbije: oko 10.000 krajem 20-ih godina 20. veka, kada je Beograd imao 239.000 stanovnika.
Istorija pripoveda da je tokom 1920. godine formirana „DrĹžavna komisija za smeĹĄtaj i prijem ruskih izbeglica“, onda je osnovana i Prva rusko-srpska gimnazija, a krajem te godine je usledio prijem novog talasa izbeglica nakon sloma ruske armije generala Vrangela.
Autori postavke su sistematski istraĹživali fondove i zbirke u Istorijskom arhivu Beograda, i doĹĄli su do brojnih svedoÄanstava o postojanju ruske emigrantske zajednice, koja je ostavila znaÄajan trag u mnogim aspektima druĹĄtvene stvarnosti Beograda, prevashodno – istoriji, arhitekturi, kulturi, i u samom razvoju grada.
Odabrana graÄa je dopunjena dokumentima i delovima arhivskog blaga i iz drugih ustanova kulture glavnog grada: DrĹžavni arhiv Srbije, Narodna biblioteka Srbije, Muzej grada Beograda, Arhiv Jugoslavije, Vojni Arhiv.
Nova izloĹžba „Ruska emigracija u Beogradu od 1920-ih do 1950-ih“ biÄe otvorena za posetioce od 1. do 16. februara, radnim danima od 10 do 20 Äasova i subotom od 10 do 14 sati.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.