Menart: Moramo da razmiĆĄljamo svojom glavom
PALIÄ – Ako budemo samo slepo sluĆĄali zapadnjaÄki populizam, onda nemamo perspektivu, umesto toga moramo da razmiĆĄljamo svojom glavom, kaĆŸe slovenaÄka rediteljka UrĆĄa Menart (34), Äiji je debitanski dugometraĆŸni igrani film âNeÄu da budem luzerkaâ prikazan u Glavnom programu 26. Festivala evropskog filma PaliÄ.
U srediĆĄtu priÄe je tridesetogodiĆĄnja Ć pela koja je diplomirala istoriju umetnosti i nikada nije uspela da pronaÄe stabilan posao, veÄ zaraÄuje povremenim poslovima i za razliku od veÄine svojih prijateljica koje su se odselile u inostranstvu bez plana da se vrate, ona insistira da ostane u Ljubljani.
Menart kaĆŸe da je to delom njena autobiografska priÄa, ali i priÄa njene sestre, njenih drugarica i da se, dok je pisala scenario, osetila kao da je jedina ostala u Ljubljani i da moĆŸda upravo i treba da ostane da ispriÄa priÄu koju ne bi mogla da ispriÄa u Berlinu ili Kanadi.
KaĆŸe i da film prikazuje drugaÄiji stav od ostalih slovenaÄkih filmova zbog Äega je i privukao paĆŸnju i kritike i publike.
âMislim da je to univerzalna priÄa Äitave istoÄne Evrope. U Sloveniji nije bila toliko loĆĄa situacija pre 15 godina, ali se to promenilo sa ekonomskom krizom i mlaÄa generacija nema posla i oseÄa da nema buduÄnostiâ, rekla je Menart Tanjugu.
KaĆŸe da je njena generacija film doĆŸivela kao komediju, a generacija njenih roditelja kao tragediju.
âOsamdesetih i devedesetih bila je optimistiÄka atmosfera u Sloveniji, generacija mojih roditelja je verovala da Äe nama biti mnogo lakĆĄe nego ĆĄto je bilo njima i poĆĄto se to nije dogodilo, oseÄaju kao da su nas pogreĆĄno vaspitali. To je za njih udarac, a za nas nije toliko tragiÄno jer mi to ĆŸivimo i moĆŸda nam je i lakĆĄe kada vidimo sebe u bioskopu i vidimo da nismo usamljeni u svemu tomeâ, primetila je Menart.
Smatra da njena generacija nema viĆĄe nekih ozbiljnih oÄekivanja.
âNeke sitnice mi primamo kao neĆĄto veliko. Dobiti stan, posao za nas je kao da smo dobili na lutriji, a za naĆĄe stare je to bilo normalno. OÄekivanja su mnogo drugaÄija nego ĆĄto su bila pre 30 godinaâ, zapaĆŸa Menart.
Starije najviĆĄe ĆĄokira, primeÄuje, to ĆĄto ĆĄkola viĆĄe nije alfa i omega dobrog ĆŸivota u ovom regionu.
âĆ kola je garancija dobrog ĆŸivota samo ako pobegneĆĄ negde. To moĆŸda ljude i najviĆĄe ĆĄokira, ĆĄto nisu verovali svojoj deci kada smo im rekli dva-tri puta pa kada vide na filmu, bude im jasnije da je zaista takoâ, rekla je Menart.
âTrava je uvek zelenija s druge straneâ, podseÄa Menart, ali i dodaje da ni u inostranstvu nije perfektno.
âNi tamo ĆŸivot nije puno lakĆĄi, ali moĆŸda postoji viĆĄe perspektive. MoĆŸda Äu raditi puno i teĆĄko nekoliko godina, ali imam perspektivu da Äu za 10 godina imati neĆĄto. To je ono ĆĄto je prihvatljivo i to je najveÄa razlikaâ, rekla je rediteljka.
Ne ĆŸeli, kaĆŸe, da nuĆŸno poĆĄalje poruku mladima âostaniteâ veÄ viĆĄe ârazmiĆĄljajte svojom glavomâ.
âNe dozvoljavajte da vama rukovode oÄekivanja drugih, uzmite stvar u svoje ruke i to je ono ĆĄto Ć pila na kraju radiâ, naglasila je Menart.
Smatra da mlade generacije treba da promene naÄin razmiĆĄljanja.
âAko budemo samo slepo sluĆĄali ĆĄta nam kaĆŸu zapadne zemlje ili jake zemlje istoka, ili sluĆĄali zapadnjaÄki populizam, onda nemamo perspektivu. Kao ĆĄto kaĆŸe Ć pela u filmu i ja mislim da ima joĆĄ puno potencijala, samo bi trebalo da promenimo perspektivu i da se trudimo da razmiĆĄljamo svojom glavom i da preuzmemo odgovornost, izgradimo svoju vizijuâ, istakla je Menart.
Sa Damjanom Kozole i Ognjenom SviliÄiÄem je napisala scenario za film âPolusestraâ koji je nedavno imao premijeru u Karlovim Varima, a upravo na PaliÄu piĆĄe scenario za film koji Äe reĆŸirati.
âĆœelim ĆĄto pre da napravim drugi film, jer malo oseÄam pritisak. Ne ĆŸelim zaspati na ovome ĆĄto sam napravila, tako da se nadam da za nekoliko godina na PaliÄu prikazati svoj drugi filmâ, rekla je Menart i dodala da se ponovo bavi priÄom o prijateljstvu, identitetu, migracijama i savremenim oblicima komunikacije.
âPokuĆĄavam da neĆĄto iskreno napiĆĄemâ, objasnila je Menart.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.