BEOGRAD – Predstavljanje knjige „Pokojnici iz zelenog vrta“ iranskog autora Mohamada Reze Bajramija održano je danas u knjižari „Geca Kon“ u Beogradu.
Direktor Kulturnog centra Ambasade Irana u Beogradu Amir Purpezešk istakao je da ovo delo predstavlja jedan od dragulja savremene persijske književnosti, a Bajrami „se izdvaja kao zvezda treće generacije autora u istoriji iranske književnosti.“
„Sa više od 50 napisanih dela, on ostavlja veoma veliki i značajan pečat na celokupnu savremenu književnu scenu na tom prostoru… Bajrami piše u više različitih žanrova, a posebno se ističe kao pisac romana za mlade i ratne književnosti“, kaže Purpezešk.
Po njegovim rečima, „prevođenje dela ovog cenjenog pisca mora biti izuzetno veliki podvig.“
„Prevodilac jednog ovakvog dela mora biti među najboljima, zbog savesnosti, pažnje i pošvećenosti koje je potrebno uložiti u prevod književnika poput Bajramija“, smatra Purpezešk.
Aleksandar Dragović naveo je da su Bajramijevi romani „veoma slojevito razvijeni i kompleksni“ i da mu je, kao prevodiocu ovog dela, bio izuzetno veliki izazov da se suoči sa njegovim stilom i jezikom.
„Još jedna izuzetna odlika Bajramijevog pisanja je njegov sadržajni jezik koji nikada ne morališe. Kod njega ni u najmanjim tragovima nema patetike, što je za veliku pohvalu, a jezik je protkan finim humorom i ponekad autoironijom“, kaže Dragović i dodaje da ovu knjigu karakterišu i „izmeštanje iz konteksta i uvođenje u metafizičku realnost.“
Direktor Sektora za izdavanje knjiga „Službenog glasnika“ Petar Arbutina smatra da bi na prevodima dela iranske književnosti trebalo intenzivnije raditi jer ona toliko toga ima da ponudi.
„Ova knjiga zaintrigirala me je pre svega zbog tema kojima se bavi. To su neke opšteljudske teme, između ostalog stradanje čoveka u ratu i ono što rat donosi običnom, civilnom stanovništvu“, kaže Arbutina.
On dodaje da tu „postoji proporcija velike i male istorije“, jedne naspram druge.
„Velika istorija je skup dešavanja koja ostanu zabeležena u knjigama i koja se pamte kao konačna slika jednog perioda. Ipak, velika istorija ne poznanje male ljude, već ih jednostavno pamti kao brojeve“, ističe Arbutina.
Po njegovim rečima, „mala istorija je istorija jednog čoveka koji ne stvara istoriju.“
„Sve traume velike istorije sadržane su u maloj istoriji, ne kroz događaje, već kroz trpljenje. Zbog toga su junaci ove knjige ljudi koji su svojim životima i sudbinama pokazali jedan traumatičan period na prostoru Irana“, navodi Arbutina.
Arbutina kaže da je Bajramijeva knjiga „vrlo kompleksno delo koje u sebi na više nivoa pokazuje različite karaktere ljudske duše i granice koje i dobro i zlo mogu da dosegnu.“
Radnja romana „Pokojnici iz zelenog vrta“ prati dve pripovedačke linije: prva je smeštena pred kraj Drugog svetskog rata, za vreme invazije snaga dinastije Pahlavi na Autonomnu Republiku Azerbejdžan, i prati sudbinu radijskog spikera Balaša koji sa sinom pokušava da dođe do sovjetske granice.
Druga linija smeštena je 15 godina u budućnost i opisuje dečaka Buluta na selu; Bulut je tuđinac u kući, opterećen svojim poreklom, i pokušava da otkrije svoje korene i tako popuni prazan mozaik svog života.
U ovom delu „Bajrami na virtuozan način spaja i sažima oba pripovedačka toka i pruža intrigantno, uzbudljivo i upečatljivo štivo koje uveliko prevazilazi društveno-istorijski kontekst.“
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com