U trendu

Spomen-ploča Nikoli Karaklajiću na Zidu slavnih

BEOGRAD – U zgradi Radio Beograda danas su se okupili neki od najvećih doajena rok kulture sa ovih prostora gde su prisustvovali postavljanju spomen-ploče Nikole Karaklajića na Zid slavnih.

Istovremeno je ovaj skup prerastao i u komemoraciju juče preminulom legendarnom voditelju Zoranu Modliju, koji je trebao da danas govori o svom kolegi Karaklajiću.

Radoman Kanjevac, glavni i odgovorni urednik Radio Beograda 2, kazao je da ono što je za pozorište bila Mira Trailović, a za književnosti Borislav Mihajlović Mihiz, za radio bio Karaklajić.

„Bio je epicenter za rokenrol. Donosio je svet nama, ali ono što je još važnije vodio je najtalentovanije naše ljude u svet. Bio je rok prvoborac, otac srpskog rokenrola“, kazao je Kanjevac.

U čast Karaklajiću i Modliju pušten je insert iz emisije Nikole Karaklajića „Sastanak u 9 i 5“ u kojoj je, kao srednjoškolac, Zoran Modli govorio o muzici zajedno sa Pecom Popovićem.

Prvi snimci Ju grupe snimljeni su zahvaljujući Karaklajiću, a Žika Jelić je kazao da je za naziv grupe zaslužan i Modli.

„Nikola je bio čovek koji je pomagao mladima u umetnosti. Prvi naš snimak je napravljen zahvaljujući njemu, a Modlija sam znao od detinjstva i kada je trebalo da smislimo ime za grupu pozvao nas je u njegovu diskoteku kako bi nam publika u tome pomogla“, evocirao je uspomene Jelić.

Rok kritičar Žikica Simić kazao je da, nažalost, nije poznavao Karaklajića, ali da ga je uvek smatrao pionirom koji je spojio muziku i radio, pesmu sa slušaocima.

„Zoran je definitivno bio prvak sveta u radiju. Inficiran njegovim emisijama i ja sam poželeo da se bavim time“, kazao je Simić.

Kompozitor Zoran Simjanović takođe je bio neko na čiji bend „Siluete“ je Karaklajić imao velikog uticaja.

„Bio je rok prvoborac. Mi smo bili klinci koji su morali da u devet i pet čujemo njegovu emisiju, jer je to bio jedini način da se upoznamo sa rok scenom u svetu“, ispričao je Simjanović.

Aleksandar Matanović podsetio je prisutne da je Karaklajić bio prvak Jugoslavije u šahu, kao i na njegov doprinos u toj disciplini.

Peca Popović svečano je potom otkrio ploču i podsetio da se 12 godina nakon Karaklajićeve smrti, a na dan njegovog rođenja prvi put organizuje komemorativni skup i da je srećan što su danas tu mnogi njegovi prijatelji, saradnici i kolege na koje je on imao uticaja.

„Nikola je oko sebe uvek držao i podržavao ljude poput sebe – ljude pune interesovanja, takav je bio i Modli. Sećam se da smo zajedno drhtali te 1964. godine kao gimnazijalci pred emisiju ‘Sastanak u devet i pet’, ispricao je Popović.

On je kazao i da je Karaklajića uvek doživljavao kao drugog oca, te da je on uvek bio pravi Beograđanin „nešto što polako gubimo iz sećanja“.

„Bio je Beograđanin koji je svoj grad s ponosom nosio u svet, stvorivši ambijent za afirmaciju domaćih vrednosti“, kazao je Peca Popović.

Podsetio je sve prisutne na to da je Karaklajić osnovao Omladinski orkestar Radio Beograda, dao ime Sedmorici mladih, krstio Zlatne dečake, u Holandiju prvi poneo njihov snimak iz Radija i zatim ih poveo u Englesku, kao i na to da je osnovao „Džuboks“, prvi muzički magazine u svetu .

„Nikola je napravio i prvi prenos sa koncerta na brodu ‘Kozara’ 1972. godine… Takve ljude ne smemo zaboraviti, jer bez njih ne bi bilo nas. Nažalost, u deficitu smo s takvim ljudima jer je on p omagao pupoljcima da se rascvetaju, a mi živimo u vremenu kada se oni na vreme saseku“, zaključio je Popović.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.