Narodna banka Srbije (NBS) donela je Odluku o olakšicama u otplati kredita koje su banke dužne da ponude dužnicima u problemu, pre nego što pokrenu postupak prinudne naplate duga, preneo je danas portal N1.
Među predviđenim olakšicama su niža kamatna stopa, moratorijum u otplati, produžetak roka otplate, pa čak i – delimičan oprost duga. Te olakšice će se primenjivati i na dug po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima.
Novom Odlukom o olakšicama u otplati kredita, čija primena počinje 15. oktobra, NBS je propisala kriterijume za primenu „razumnih mera“ koje korisnicima kredita, dozvoljenih minusa i kreditnih kartica treba da olakšaju otplatu duga.
Ove olakšice banka je „dužna da primeni pre pokretanja izvršnog postupka ako u toku trajanja ugovornog odnosa nastupe okolnosti koje korisnika dovode u teško imovinsko stanje, odnosno ako nastupe druge bitne okolnosti na koje korisnik ne može da utiče, pri čemu se posebno uzimaju u obzir lične okolnosti korisnika“, predviđeno je novim propisom.
„Pod olakšicama se podrazumevaju potpuno ili delimično refinansiranje duga iz ugovora, odnosno izmene ugovorenih uslova, uključujući, ali ne ograničavajući se na sledeće: produženje roka otplate, promenu vrste ugovora, odloženo plaćanje celokupnog iznosa kredita, kamate, glavnice, dozvoljenog ili nedozvoljenog prekoračenja, duga po kreditnoj kartici ili određenih rata kredita, za određeni period.
Olakšice predviđaju i smanjenje kamatne stope, odobrenje da korisnik ne vrši otplatu kredita u određenom periodu, u kom davalac kredita nema pravo da obračunava redovnu, niti zateznu kamatu na dospele obaveze, ali ima pravo da obračunava ugovorenu redovnu kamatu na preostali iznos glavnice.
Predviđena je takođe i delimična otplata duga, promena valute u kojoj je izražena obaveza, ako novčana obaveza nije izražena u dinarima, delimičan oprost i proglašenje zastoja u otplati za određeni period, u kome davalac kredita ne obračunava redovnu niti zateznu kamatu na dospelo, a neizmireno potraživanje, kao ni redovnu kamatu na preostali iznos glavnice, odnosno duga.
Ako se primeni neka vrsta moratorijuma – zastoja u otplati ili odlaganje plaćanja rata, ukupan rok otplate kredita produžava se za onoliko meseci koliko je trajalo mirovanje otplate.
U slučaju duga po kreditnoj kartici, odnosno po osnovu dozvoljenog i nedozvoljenog prekoračenja, banka može umesto olakšica korisniku da ponudi otplatu duga u 12 mesečnih rata uz primenu kamatne stope koja odgovora polovini ugovorene kamatne stope.
„Okolnostima koje korisnika mogu dovesti u teško imovinsko stanje smatraju se naročito: gubitak posla, značajno smanjenje prihoda, teška bolest i teška povreda koja dovodi do umanjenja radne sposobnosti“, navela je u Odluci NBS.
Drugim bitnim okolnostima na koje korisnik ne može da utiče smatraju se naročito teške porodične prilike, kao što je teška bolest ili smrt supružnika ili dece, kao i razvod ako su supružnici bili sadužnici po kreditu ili je jedan od supružnika jemac.
Odlukom je predviđeno da je banka dužna da korisniku kredita, kreditnih kartica ili dozvoljenih minusa ponudi neku od pomenutih „ili neku drugu olakšicu“, ako proceni da su nastale okolnosti dovele do značajnih teškoća u otplati kredita, ili je na osnovu iskustva banke razumno očekivati da će do toga dovesti, odnosno da će redovna otplata kredita biti dovedena u pitanje.
Tokom procene nastalih okolnosti i procene ispunjenosti uslova za odlaganje otplate duga, kao i prilikom određivanja vrste olakšice koju će ponuditi korisniku – banka „posebno uzima u obzir lične okolnosti korisnika“, propisano je Odlukom.
„Prilikom određivanja olakšice koju će ponuditi korisniku, davalac kredita nije dužan da sprovodi procenu kreditne sposobnosti u smislu zakona kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga, ako se primenom te olakšice ukupan iznos koji korisnik treba da plati po kreditu ne povećava znatno“, navela je NBS.
„Davalac kredita nije dužan da primenjuje olakšice iz ove odluke u vezi s pojedinačnom kreditnom uslugom, odnosno partijom kredita kod kojih je te mere već primenio, nakon čega je taj korisnik zapao u docnju dužu od 15 dana“, stoji u Odluci.
Takođe, banka nije dužna da primenjuje olakšice iz ove odluke u vezi s pojedinačnom kreditnom uslugom u vezi s kojom su olakšice već primenjene, ali su istekle – „ako proceni da primena novih olakšica ne bi dovela do redovne otplate kredita bez poteškoća“.
„Na obaveze korisnika po osnovu kredita, odobrenih u okviru garantne šeme Republike Srbije ili s garancijom međunarodnih finansijskih institucija, kao i po osnovu subvencionisanih kredita, olakšice iz ove odluke mogu se primeniti samo uz prethodnu saglasnost davalaca garancije, odnosno subvencije“, stoji u Odluci NBS.
Banka odlučuje o zahtevu korisnika u roku od 30 dana od dana prijema zahteva i o tome ga obaveštava pisanim putem.
Ako korisnik u zahtevu, docnijoj komunikaciji ili prigovoru komisiji insistira na primeni određene olakšice, banka može da zahteva od korisnika dodatno sredstvo obezbeđenja kako bi tu olakšicu primenio.
Ako je reč o stambenom kreditu obezbeđenom hipotekom, banka je dužna da korisniku ponudi da najmanje dva meseca ne otplaćuje kredit, i da mu za to vreme ne obračunava ni redovnu niti zateznu kamatu na dospele obaveze, već samo ugovorenu redovnu kamatu na preostali iznos glavnice.
Banka može da odbije zahtev „ako svi raspoloživi podaci i informacije van svake razumne sumnje ukazuju da korisnik neće biti u mogućnosti da obezbedi redovnu otplatu kredita ni pored primene olakšica“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com