Priลพeljkivali su mnogi, ali je to u poslednjem ciklusu privatizacija u Rasinskom okrugu uspelo samo radnicima PPT „Armature“ AD u Aleksandrovcu. Kaลพu, zavrnuli su rukave, rizikovali, pomolili se, poฤeli da ลกtede i da vredno posluju, da bi na kraju sami kupili fabriku u kojoj danas radi 500 radnika!
Ukupno 384 zaposlena deo su konzorcijuma koji je 20. januara 2016. godine postao vlasnik ove uspeลกne firme. Na portirnici nas tako doฤekuju – vlasnici preduzeฤa. Rame uz rame sa rukovodiocima, vlasnici su i u pogonima Kovaฤnice, Maลกinske obrade i Galvanizacije, u radnim odelima. Upravljaju maลกinama, voze viljuลกkare. Fabrika je postala njihova druga kuฤa.
Nije takav scenario mogao da se pretpostavi kada je omalena fabrika usred bogatog vinogorja ลฝupe otvorena u Zadruลพnom domu u selu Vitkovo sada veฤ davne 1965. godine. Majstori su znali da beru groลพฤe, a manje da preraฤuju gvoลพฤe. Ipak, nije im mnogo trebalo da savladaju zanat i 1971. se pripoje moฤnoj fabrici „Prva petoletka“ u Trsteniku.
– Pre desetak godina, ponovo je fabrika izdvojena radi procesa privatizacije i pronalaลพenja strateลกkih partnera – poฤinje priฤu za „Novosti“ dipl. maลก. inลพ. Aleksandar Starinac, iskusni direktor PPT „Armature“ AD. – I pre tog odvajanja, fabrika je bila praktiฤno ekonomski nezavisna. Veฤ se radilo na obezbeฤivanju poslova na zapadnom trลพiลกtu, buduฤi da je izvoz do 2000. bio skoro simboliฤan. Od 2007.godine fabriku je kroz tri veฤa socijalna programa napustilo oko 270 radnika.
Kako bi se donekle unapredio rad, od 2011. do 2013. je kroz subvencije investirano oko 800.000 evra pre svega u kupovinu polovnih maลกina. Uprkos solidnim rezultatima, kupci proizvoda preduzeฤa nisu se otimali da kupe preduzeฤe. Radnika je bilo mnogo (u nekim periodima i 800), u fabriku je moralo dosta da se uloลพi.
– Poznata je stvar da se metalni kompleks u Srbiji veฤ potpuno ugasio, ali mi se, jednostavno nismo dali, pouฤeni nekim primerima loลกih privatizacija – otkriva Starinac.
– Kupovina firme je bio teลพak put. Zajedno sa naลกim sindikatom objasnili smo ljudima da moลพemo da spasemo fabriku ako je kupimo. Predoฤili smo im da neฤe biti lako, ali radnici su verovali rukovodstvu, a mi radnicima. Tako jedinstveni, i uz podrลกku lokalne samouprave, nastupili smo pred Vladom, ministarstvima i Agencijom za privatizaciju.
Bilo je straha i dilema, ali nazad se nije moglo. Stigla je i podrลกka Samostalnog sindikata Srbije. Zaposleni su uspeli da za skoro 420.000 evra kupe fabriku, kao i besplatne akcije, da investiraju u opremu i da sve skupa, predoฤava nam Starinac, izdvoje sa drugim troลกkovima skoro 900.000 evra. Svaki radnik je u proseku morao da uฤestvuje sa oko 2.000 evra i da se obaveลพe da ฤe ih otplaฤivati u narednih sedam godina. I zaista, veฤ dve godine, radnici „Armatura“ od proseฤne plate, koja iznosi oko 40.000 dinara, meseฤno izdvajaju od 5.000 do 7.000 dinara.
– Privatizacija je sprovedena po vaลพeฤim zakonima i tu nije bilo nikakvih izuzetaka, a radnici su nakon okonฤanja procesa poฤeli da aktivno uฤestvuju u reลกavanju i prevazilaลพenju odreฤenih poteลกkoฤa – napominje sagovornik „Novosti“. – Nastavili smo kontinuitet poslovanja od 2010. godine, uspeลกnu dugoroฤnu saradnju sa partnerima, uveli sve potrebne svetske standarde, novu galvansku zaลกtitu. Imamo program izrade cevnih prikljuฤaka za hidrauliku i pneumatiku od 10.000 razliฤitih proizvoda, prenose Novosti.
U okruลพenju ne postoji nijedna fabrika sa istim programom.Otuda ne ฤudi saradnja sa gigantima poput „Hansafleksa“ i „Konekse“ iz Nemaฤke, „Rasteli Rakordi“ iz Italije ili ruskog „Kamaza“. Samo za investicije ove godine ลฝupljani ฤe izdvojiti pola miliona evra: nove CNC strugove nemaฤke proizvodnje oฤekuju do kraja godine.
– U 2017. godini planirana je realizacija od 7,7 miliona evra, a za godinu dana drลพavi ฤemo kroz poreze i doprinose uplatiti oko 1,5 miliona evra – zakljuฤuje Aleksandar Starinac. – Kada budemo isplatili preduzeฤe, za pet godina, skoฤiฤe i plate, a biฤemo u situaciji da obezbedimo i skromne dividende. Zasad nastavljamo da ulaลพemo u opremu i ฤuvamo radna mesta.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com