LONDON – Kompanijama u prehrambenom sektoru i u delatnostima fosilnih goriva i farmaceutike koje su ostvarile ogromne profite usled pandemije kovid-19 i njenih posledica trebalo bi uvesti ogromne poreze na ekstra zaradu, smatra Gabrijela Baฤer, izvrลกna direktorka dobrotvorne organizacije Oksfam Interneลกenal.
Vanredni porez od 90 posto na ekstra profit na globalnom nivou doneo bi prihod od oko 490 milijardi dolara koji bi se mogao iskoristiti za reลกavanje krize s hranom, koja poprima โkatastrofalne razmereโ za stotine miliona ljudi, ฤime bi se svet postavio na stazu odrลพivog sistem ishrane, rekla je Baฤer, piลกe britanski list Gardijan.
โKriza hrane sa kojom se suoฤavamo je izuzetno ozbiljna i verovatno bez presedana. Nema dovoljno finansijskih sredstava za reลกavanje urgentnih zahteva za spasavanje ลพivota, ali ni za dugoroฤno reลกavanje njenih osnovnih uzroka. Ako ne reagujemo brzo, kriza ฤe se nastaviti i dostiฤi zaista katastrofalne nivoeโ, upozorila je ona.
Porez na ekstra prihode mogao bi da se koristi za ublaลพavanje krize troลกkova ลพivota siromaลกne populacije u razvijenim zemljama i rastuฤe gladi u zemljama u razvoju, tvrdi Baฤerova.
Uvoฤenjem vanrednog poreza na ekstra profit bi se, kaลพe, obezbedila sredstva za spasavanje ลพivota ljudi sada kao i za jaฤanje globalnog prehrambenog sistema protiv buduฤih kriza.
Prem Oksfamu, skoro 200 miliona ljudi u svetu je izloลพeno ozbiljnoj gladi ili ฤak ekstremnom izglaฤivanju, pri ฤemu su najpogoฤeniji stanovnici na Rogu Afrike, u Avganistanu i Jemenu.
Ekstremne vremenske prilike izazvane klimatskom krizom, ukljuฤujuฤi najgoru suลกu u poslednjih 40 godina na Rogu Afrike, zajedno sa uticajima pandemije tokom koje su mnoge zemlje iscrpile svoje rezerve hrane, rast cena fosilnih goriva i ฤubriva, kao i rat u Ukrajini, pogorลกali su izglede prehrambene katastrofe.
โTo je kombinacija istovremenog dejstva viลกe kriza โ polikriza. Mi kaลพemo da je to kriza troลกkova ลพivota, tako to zovu ลกirom sveta, ali za mnoge ljude u najsiromaลกnijim zemljama to je u stvarri borba za opstanakโ, istiฤe Baฤerova.
Ona je takoฤe pozvala lidere zemalja G7, koje se sastaju ove nedelje u ล los Elmau u Nemaฤkoj, da obustave naplatu duga najsiromaลกnijim zemljama na dve godine. Zemlje u razvoju suoฤavaju se sa ubrzanim poveฤanjem kamata ลกto desetine njih dovodi u opasnosti od neizvrลกenja obaveza jer ne mogu da pokriju troลกkove servisiranja duga uporedo sa oลพivljavanjem ekonomija nakon pandemije, pri ฤemu se bore i sa rastuฤom inflacijom.
โOni troลกe toliko na servisiranje duga da ne mogu da ulaลพu u osnovne stvari kao ลกto su zdravlje ili reลกavanje problema prehrambene nesigurnosti…Stoga pozivamo G7 ove nedelje da zaista razmotri obustavu otplate duga u 2022. i 2023. ลกto bi uลกtedelo 43 milijarde dolara godiลกnje najsiromaลกnijim zemljama. Ono ลกto ลพelimo jeste da spreฤimo umiranje stotina hiljada ili miliona ljudi. Joลก uvek imamo vremena, ali ลกto viลกe vremena prolazi, ลกto je neaktivnost veฤa, to je veฤa i opasnostโ, zakljuฤila je Baฤer.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com