Raste svetski finansijski balon: Kriza na pomolu, preti veliko pucanje

Glavni uzroci neizbeลพne nove ekonomske krize bicฬe gotovo isti kao i oni koji su izazvali krizu 2007-2008. A ona nije nikakva sluฤajnost ili greลกka, vecฬ scenario osmiลกljen na Volstritu, koji je malom broju ljudi doneo nezamislivo bogatstvo, a bedu milionima u svetu.

Gotovo nezapaลพeno je proลกla vest od pre nekoliko dana da je odlazecฬi nemaฤki ministar finansija Volfgang ล ojble upozorio daย bi zbog rasta javnog iย privatnog duga iย loลกih kredita svet mogla daย zadesi joลก jedna finansijska kriza.

U intervjuu zaย โ€žFajnenลกel tajmsโ€œ on je ukazao naย formiranje novih trลพiลกnih balona, podstaknutih novcem koji su uย privredu upumpale centralne banke.

ล ojble se praktiฤno samo pridruลพio nedavnoj oceni nobelovaca da je nova svetska finansijska kriza neizbeลพna.

Za razliku od ลกefice ameriฤkih federalnih rezervi, Dลพenet Jelen, koja je krajem juna rekla da โ€žza naลกih ลพivota viลกe necฬe biti finansijske krizeโ€œ, 18 dobitnika Nobelove nagrade zaย ekonomiju je miลกljenja daย svetu preti nova finansijska kriza poput one izย 2008. Ocenu Dลพenet Jelen neย deli niย ลกefica MMF-a Kristin Lagard, koja takoฤ‘e neย iskljuฤuje novu svetsku krizu.

Na tradicionalnom godiลกnjem okupljanju nobelovaca ekonomista, koji je krajem avgusta odrลพan uย nemaฤkom gradu Lundau, laureat izย 2000. Amerikanac Danijel Makfaden je objasnio: โ€žMi danas nemamo odgovarajucฬe instrumente daย bismo nestabilnosti nadgledali, regulisali i njima upravljali. Zbog toga je nova finansijska kriza jednostavno neizbeลพnaโ€œ.

Njihove crne prognoze doลกle su samo desetak dana posle sliฤne ocene Stiva Kina, ekonomiste sa Univerziteta Kingston uย Londonu, koji je bio jedan od onih koji su predvideli veliku svetsku ekonomsku krizu izย 2007-2008. godine.

โ€žJoลก jedna finansijska kriza mogla bi biti vrlo blizu ako se neย usvoji znatno drugaฤiji pristup. Previลกe smo usredsreฤ‘eni naย drลพavni dug, ali pravi problem je onaj privatniโ€œ, objasnio je Kin.

Da li je svet, zabavljen krupnim politiฤkim temama iย konfrontacijama, prespavao prva nedvosmislena upozorenja zbog kojih bi opet mogao daย bude nespreman zaย nove izazove poput onih izย 2008? Zaลกto nam se to deลกava, ลกta je uraฤ‘eno pogreลกno?

Profesor Ekonomskog fakulteta uย Beogradu, nekadaลกnji guverner Narodne banke Srbije, Dejan ล oลกkicฬ, zaย Sputnjik objaลกnjava daย reforma uย domenu regulacije finansijskog sistema uย svetu koju je inicirala grupa 20 najrazvijenijih zemalja nakon izbijanja krize 2007-2008. godine kako bi se onemogucฬilo njeno ponavljanje, nije dala oฤekivane rezultate.

Nije se, kaลพe ล oลกkicฬ, iลกlo dovoljno uย pravcu razdvajanja onih funkcija uย finansijskom sistemu koje su od opลกteg znaฤaja, kao ลกto su primanje iย ฤuvanje depozita graฤ‘ana iย privrede iย placฬanje, od onih aktivnosti koje su vrlo riziฤne.

Ono naย ลกta upozorava ministar ล ojble iย grupa uglednih ekonomista, nobelovaca jesu nestandardne mere monetarne politike, kvantitativne olakลกice, koje podrazumevaju veliko ubrizgavanje likvidnosti uย finansijske sisteme odreฤ‘enih zemalja, tumaฤi profesor Ekonomskog fakulteta..

Posledica tog ลกtampanja para kojima je Evropska centralna banka svakog meseca otkupljivala uย poฤetku drลพavne obveznice ฤlanica evrozone, aย potom iย kompanijske, kako bi upumpala sredstva u njihove finansije daย bi podstakla privredu, uย suลกtini je dovela doย veลกtaฤkog obaranja kamatnih stopa.

To, objaลกnjava ล oลกkicฬ, nosi veliki rizik daย odreฤ‘ene aktive dobiju nerealno visoke vrednosti, aย to je ono ลกto se zove finansijski mehur koji moลพe biti uย oblasti nekretnina, uย oblasti hartija od vrednosti naย berzama, iliย druge finansijske imovine. A usled naglog pada nerealne vrednosti te imovine dolazi doย pucanja finansijskog mehura. Upravo tako je poฤela prethodna svetska ekonomska kriza.

Ekspanzivna monetarna politika, koja je sprovedena pre svega sa ciljem daย doฤ‘e doย ekonomske aktivnosti nije donela dovoljan rast realne privrede, ukazuje ล oลกkicฬ. Rast privatnog i javnog duga nije toliko straลกan ako uย isto vreme imate znatno vecฬi rast privrede. Toga, meฤ‘utim, nema uย dovoljnoj meri, posebno uย evrozoni, napominje on.

โ€žProblem je ลกto reformski proces nije zavrลกen, problem je ลกto imate potencijal zaย kreiranje novih finansijskih mehurova iย problem je ลกto realni sektor neย raste dovoljno dinamiฤno, posebno uย Evropskoj unijiโ€œ, saลพeo je nekadaลกnji guverner NBS koji smatra daย nas uย narednom periodu moลพe iznenaditi vrlo ozbiljna finansijska nestabilnost.

Umanjenju rizika od izbijanja novih kriza pomoglo bi, kako kaลพe, ako bi se najznaฤajnije zemlje sveta, najverovatnije okupljene uย G20, dogovorile daย se zakonski uredi oblast globalne regulacije, ali iย supervizije funkcionisanja finansijskog sistema.

I analitiฤar Foruma nezavisnih ekonomista, Borislav Borovicฬ, smatra daย sve ide naruku tezi oย izbijanju nove krize, jer se niลกta, iliย se malo toga promenilo uย zakonskim regulativama drลพava uย odnosu naย stanje pre krize.

Glavni uzroci nove krize su gotovo isti kao oni koji su izazvali krizu 2007-2008. A ona, po njegovom miลกljenju, nije nikakva sluฤajnost iliย greลกka, vecฬ scenario osmiลกljen naย Volstritu, koji je malom broju ljudi doneo nezamislivo bogatstvo, aย bedu milionima uย svetu.

To raslojavanje iย gomilanje bogatstva uย savremenom kapitalizmu nije zasnovano naย ekonomskim parametrimaย โ€” produktivnosti, inventivnosti, znanjuโ€ฆ vecฬ naย ฤinjenici da je sistem postavljen tako da je โ€žkapital pobedio proizvodnjuโ€œ, kaลพe zaย Sputnjik Borovicฬ.

Drugi uzroฤnik krize izย 2007-2008. godine koji nije otklonjen jeste ogroman globalni dug koji je, kako kaลพe, probio granicu 300 odsto globalnog BDP-a, ลกto je neodrลพivo poย svim ekonomskim parametrima. Sve drลพave su duลพnije danas nego pre krize 2008. godine, istiฤe sagovornik Sputnjika, ali iย dodaje daย nije problem samo javni dug, odnosno dug drลพava. Privatni dug graฤ‘ana iย kompanija, vecฬ je izvesno, toliki je daย se neย moลพe vratiti.

Borovicฬ ukazuje da je uย svetu priznata finansijska kucฬa, holandska grupacija zaย bankarstvo iย osiguranje ING, objavila da je ukupan globalni dug drลพava, stanovniลกtva iย kompanija krajem 2016. narastao naย najmanje 300.000 milijardi dolara, neย raฤunajucฬi dug uย takozvanim nebankarskim finansijskim institucijama, poput hedลพ-fondova, osiguravajucฬih kompanija, privatnih fondova kapitala, brokeraโ€ฆ

Njihov dug se, kaลพe on, procenjuje naย ฤitavih 100.000 milijardi dolara. Ovaj bankarski sistem uย senci uglavnom je neregularan, ali zakonski nesankcionisan, iย zato mnogostruko riziฤniji nego regularni zbog riziฤnije poslovne filozofije zajmodavaca ovih sredstava.

Trecฬi bitan uzroฤnik krize je ลกto dug raste poย vecฬoj stopi od rasta privrede. Borovicฬ je to ilustrovao podatkom da je uย 2000. godini naย svaki dolar rasta BDP-a dug rastao poย stopi od 2,4 odsto. Vecฬ uย 2015, naย svaki dolar doprinosa globalnom dohotku ta stopa rasta duga bila je 4,6 odsto.

I on, kao iย ล oลกkicฬ, ukazuje naย nedostatak finansijske regulacije iย kontrole.

โ€žFinansijska deregulacija โ€ฒjaลกeโ€ฒ uย punom kasu poย globalnom trลพiลกtu iย oฤigledno nema namere daย se kontroliลกe tok ovog virtuelnog kapitala. Istovetno kao pre deset godina iย svetske krize, finansijski inลพenjeri se bave istim poslom (prevarama) kojim ponovo uvlaฤe ฤitavu globalnu ekonomiju uย novu krizuโ€œ, kaลพe Borovicฬ zaย Sputnjik.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com