Glavni uzroci neizbeลพne nove ekonomske krize bicฬe gotovo isti kao i oni koji su izazvali krizu 2007-2008. A ona nije nikakva sluฤajnost ili greลกka, vecฬ scenario osmiลกljen na Volstritu, koji je malom broju ljudi doneo nezamislivo bogatstvo, a bedu milionima u svetu.
Gotovo nezapaลพeno je proลกla vest od pre nekoliko dana da je odlazecฬi nemaฤki ministar finansija Volfgang ล ojble upozorio daย bi zbog rasta javnog iย privatnog duga iย loลกih kredita svet mogla daย zadesi joลก jedna finansijska kriza.
U intervjuu zaย โFajnenลกel tajmsโ on je ukazao naย formiranje novih trลพiลกnih balona, podstaknutih novcem koji su uย privredu upumpale centralne banke.
ล ojble se praktiฤno samo pridruลพio nedavnoj oceni nobelovaca da je nova svetska finansijska kriza neizbeลพna.
Za razliku od ลกefice ameriฤkih federalnih rezervi, Dลพenet Jelen, koja je krajem juna rekla da โza naลกih ลพivota viลกe necฬe biti finansijske krizeโ, 18 dobitnika Nobelove nagrade zaย ekonomiju je miลกljenja daย svetu preti nova finansijska kriza poput one izย 2008. Ocenu Dลพenet Jelen neย deli niย ลกefica MMF-a Kristin Lagard, koja takoฤe neย iskljuฤuje novu svetsku krizu.
Na tradicionalnom godiลกnjem okupljanju nobelovaca ekonomista, koji je krajem avgusta odrลพan uย nemaฤkom gradu Lundau, laureat izย 2000. Amerikanac Danijel Makfaden je objasnio: โMi danas nemamo odgovarajucฬe instrumente daย bismo nestabilnosti nadgledali, regulisali i njima upravljali. Zbog toga je nova finansijska kriza jednostavno neizbeลพnaโ.
Njihove crne prognoze doลกle su samo desetak dana posle sliฤne ocene Stiva Kina, ekonomiste sa Univerziteta Kingston uย Londonu, koji je bio jedan od onih koji su predvideli veliku svetsku ekonomsku krizu izย 2007-2008. godine.
โJoลก jedna finansijska kriza mogla bi biti vrlo blizu ako se neย usvoji znatno drugaฤiji pristup. Previลกe smo usredsreฤeni naย drลพavni dug, ali pravi problem je onaj privatniโ, objasnio je Kin.
Da li je svet, zabavljen krupnim politiฤkim temama iย konfrontacijama, prespavao prva nedvosmislena upozorenja zbog kojih bi opet mogao daย bude nespreman zaย nove izazove poput onih izย 2008? Zaลกto nam se to deลกava, ลกta je uraฤeno pogreลกno?
Profesor Ekonomskog fakulteta uย Beogradu, nekadaลกnji guverner Narodne banke Srbije, Dejan ล oลกkicฬ, zaย Sputnjik objaลกnjava daย reforma uย domenu regulacije finansijskog sistema uย svetu koju je inicirala grupa 20 najrazvijenijih zemalja nakon izbijanja krize 2007-2008. godine kako bi se onemogucฬilo njeno ponavljanje, nije dala oฤekivane rezultate.
Nije se, kaลพe ล oลกkicฬ, iลกlo dovoljno uย pravcu razdvajanja onih funkcija uย finansijskom sistemu koje su od opลกteg znaฤaja, kao ลกto su primanje iย ฤuvanje depozita graฤana iย privrede iย placฬanje, od onih aktivnosti koje su vrlo riziฤne.
Ono naย ลกta upozorava ministar ล ojble iย grupa uglednih ekonomista, nobelovaca jesu nestandardne mere monetarne politike, kvantitativne olakลกice, koje podrazumevaju veliko ubrizgavanje likvidnosti uย finansijske sisteme odreฤenih zemalja, tumaฤi profesor Ekonomskog fakulteta..
Posledica tog ลกtampanja para kojima je Evropska centralna banka svakog meseca otkupljivala uย poฤetku drลพavne obveznice ฤlanica evrozone, aย potom iย kompanijske, kako bi upumpala sredstva u njihove finansije daย bi podstakla privredu, uย suลกtini je dovela doย veลกtaฤkog obaranja kamatnih stopa.
To, objaลกnjava ล oลกkicฬ, nosi veliki rizik daย odreฤene aktive dobiju nerealno visoke vrednosti, aย to je ono ลกto se zove finansijski mehur koji moลพe biti uย oblasti nekretnina, uย oblasti hartija od vrednosti naย berzama, iliย druge finansijske imovine. A usled naglog pada nerealne vrednosti te imovine dolazi doย pucanja finansijskog mehura. Upravo tako je poฤela prethodna svetska ekonomska kriza.
Ekspanzivna monetarna politika, koja je sprovedena pre svega sa ciljem daย doฤe doย ekonomske aktivnosti nije donela dovoljan rast realne privrede, ukazuje ล oลกkicฬ. Rast privatnog i javnog duga nije toliko straลกan ako uย isto vreme imate znatno vecฬi rast privrede. Toga, meฤutim, nema uย dovoljnoj meri, posebno uย evrozoni, napominje on.
โProblem je ลกto reformski proces nije zavrลกen, problem je ลกto imate potencijal zaย kreiranje novih finansijskih mehurova iย problem je ลกto realni sektor neย raste dovoljno dinamiฤno, posebno uย Evropskoj unijiโ, saลพeo je nekadaลกnji guverner NBS koji smatra daย nas uย narednom periodu moลพe iznenaditi vrlo ozbiljna finansijska nestabilnost.
Umanjenju rizika od izbijanja novih kriza pomoglo bi, kako kaลพe, ako bi se najznaฤajnije zemlje sveta, najverovatnije okupljene uย G20, dogovorile daย se zakonski uredi oblast globalne regulacije, ali iย supervizije funkcionisanja finansijskog sistema.
I analitiฤar Foruma nezavisnih ekonomista, Borislav Borovicฬ, smatra daย sve ide naruku tezi oย izbijanju nove krize, jer se niลกta, iliย se malo toga promenilo uย zakonskim regulativama drลพava uย odnosu naย stanje pre krize.
Glavni uzroci nove krize su gotovo isti kao oni koji su izazvali krizu 2007-2008. A ona, po njegovom miลกljenju, nije nikakva sluฤajnost iliย greลกka, vecฬ scenario osmiลกljen naย Volstritu, koji je malom broju ljudi doneo nezamislivo bogatstvo, aย bedu milionima uย svetu.
To raslojavanje iย gomilanje bogatstva uย savremenom kapitalizmu nije zasnovano naย ekonomskim parametrimaย โ produktivnosti, inventivnosti, znanjuโฆ vecฬ naย ฤinjenici da je sistem postavljen tako da je โkapital pobedio proizvodnjuโ, kaลพe zaย Sputnjik Borovicฬ.
Drugi uzroฤnik krize izย 2007-2008. godine koji nije otklonjen jeste ogroman globalni dug koji je, kako kaลพe, probio granicu 300 odsto globalnog BDP-a, ลกto je neodrลพivo poย svim ekonomskim parametrima. Sve drลพave su duลพnije danas nego pre krize 2008. godine, istiฤe sagovornik Sputnjika, ali iย dodaje daย nije problem samo javni dug, odnosno dug drลพava. Privatni dug graฤana iย kompanija, vecฬ je izvesno, toliki je daย se neย moลพe vratiti.
Borovicฬ ukazuje da je uย svetu priznata finansijska kucฬa, holandska grupacija zaย bankarstvo iย osiguranje ING, objavila da je ukupan globalni dug drลพava, stanovniลกtva iย kompanija krajem 2016. narastao naย najmanje 300.000 milijardi dolara, neย raฤunajucฬi dug uย takozvanim nebankarskim finansijskim institucijama, poput hedลพ-fondova, osiguravajucฬih kompanija, privatnih fondova kapitala, brokeraโฆ
Njihov dug se, kaลพe on, procenjuje naย ฤitavih 100.000 milijardi dolara. Ovaj bankarski sistem uย senci uglavnom je neregularan, ali zakonski nesankcionisan, iย zato mnogostruko riziฤniji nego regularni zbog riziฤnije poslovne filozofije zajmodavaca ovih sredstava.
Trecฬi bitan uzroฤnik krize je ลกto dug raste poย vecฬoj stopi od rasta privrede. Borovicฬ je to ilustrovao podatkom da je uย 2000. godini naย svaki dolar rasta BDP-a dug rastao poย stopi od 2,4 odsto. Vecฬ uย 2015, naย svaki dolar doprinosa globalnom dohotku ta stopa rasta duga bila je 4,6 odsto.
I on, kao iย ล oลกkicฬ, ukazuje naย nedostatak finansijske regulacije iย kontrole.
โFinansijska deregulacija โฒjaลกeโฒ uย punom kasu poย globalnom trลพiลกtu iย oฤigledno nema namere daย se kontroliลกe tok ovog virtuelnog kapitala. Istovetno kao pre deset godina iย svetske krize, finansijski inลพenjeri se bave istim poslom (prevarama) kojim ponovo uvlaฤe ฤitavu globalnu ekonomiju uย novu krizuโ, kaลพe Borovicฬ zaย Sputnjik.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com