Trgovci ne primaju kartice zbog visokih bankarskih provizija

Na svaki raฤun koji kupac plati karticom u Srbiji, banka od trgovca naplati proviziju od dva do ฤetiri odsto samo na ime ostvarenog platnog prometa โ€“ zato ลกto je kartica provuฤena kroz POS terminal. Ove provizije naplaฤ‡uju se na bruto iznos, dakle i na PDV, a o kakvom je bogaฤ‡enju banaka reฤ dovoljno govori podatak da su ove naknade u Evropskoj uniji limitirane na 0,2 do 0,3 odsto po transakciji. Dakle, deset puta manje nego kod nas. Ne ฤudi onda to ลกto trgovci sve ฤeลกฤ‡e sugeriลกu kupcima da plate gotovinom ili im ฤak i nude popust na kasi ukoliko podignu novac sa raฤuna i donesu keลก.

Previsoke bankarske provizije razlog su zbog kojeg mali trgovci izbegavaju i da primaju kartice, jer bi im ova naknada oduzela dobar deo zarade.

Posebno na trafikama, jer je marลพa kod pojedinih proizvoda, kao ลกto su, recimo, cigarete, manja od provizije koju bi trgovac morao da plati banci ฤiji je POS terminal.

โ€“ Zaลกto Narodna banka Srbije ovo toleriลกe โ€“ pita Milan Kneลพeviฤ‡, vlasnik kompanije โ€žModusโ€, koja je, kako tvrdi, samo 2014. godine na ime ove provizije banci platila oko 16.000 evra. On kaลพe da su zarade banaka na ukupni promet u trgovini preko kartica enormne i da je jasno da je pritisak bankarskog sektora na NBS mnogo moฤ‡niji od svih vapaja poslodavaca koji samo traลพe da se propisi usklade s evropskim.

โ€“ Na trลพiลกtu ima viลกe od 130 artikala na koje je iznos provizije na platni promet veฤ‡i nego ลกto je zarada, odnosno rabat koji dobavljaฤ daje prodavcu. Onda se ljudima ne isplati i traลพe gotovinu umesto kartice. Kad banka meni na majicu koja koลกta 100 dinara iz bruto iznosa uzme dva odsto, ona mi je, u stvari, uzela 50 odsto dobiti. Kako? U ceni majice imam PDV, troลกkove maloprodaje 30 odsto, nabavnu cenu robe i, ako sam sreฤ‡an, moja profitna margina biฤ‡e od ฤetiri do ลกest odsto. Banka ฤ‡e mi uzeti pola samo na proviziji za platni promet. Ona je, dakle, moj partner i delimo dobit. To je skandalozno โ€“ objaลกnjava Kneลพeviฤ‡ i dodaje da banke dobit na ovaj naฤin ostvare ฤak i u preduzeฤ‡ima koja su u gubicima.

Trgovci pitaju NBS zaลกto do sada nije prihvaฤ‡eno ozakonjenje i limitiranje ovih provizija, poput onih u EU, ako smo u drugim sluฤajevima revnosno prihvatali evropsku praksu.

U Druลกtvu trgovaca Novi Sad kaลพu da nestrpljivo oฤekuju oktobar, kad im je obeฤ‡ano da ฤ‡e biti usvojen zakon kojim bi se ograniฤile meฤ‘ubankarske naknade i uredila druga pravila u poslovanju s platnim karticama.

Mlaฤ‘an ล umiฤ‡, predsednik ovog druลกtva, za โ€žPolitikuโ€ kaลพe da su provizije i dalje visoke i da trgovci to viลกe ne mogu da podnesu.

โ€“ Od svake transakcije u radnji banka preduzetniku naplati 2,5 odsto. To je najgore na cigaretama i dopunama, jer onda trgovci ulaze u minus. Kupci i ne znaju da nam banke uzimaju te provizije i onda ispada da mi neลกto izmiลกljamo kad im kaลพemo da ne mogu da plate karticom โ€“ kaลพe ล umiฤ‡.

On objaลกnjava da je dodatni namet plaฤ‡anje naknade za iznajmljivanje POS terminala od 2.000 dinara meseฤno, a plaฤ‡aju je trgovci koji nisu imali novac da kupe ove ureฤ‘aje, koji inaฤe koลกtaju izmeฤ‘u 30.000 i 40.000 dinara.

โ€“ Pojedine banke poฤele su da naplaฤ‡uju i provizije od 20 dinara za svaki raฤun manji od 1.000 dinara. Kupac tako plati karticom raฤun od 300, a trgovac banci odmah odvoji 20 dinara za to ลกto je kartica provuฤena โ€“ objaลกnjava naลก sagovornik.

Prema jednom istraลพivanju NBS, meฤ‘ubankarske provizije u proseku iznose 1,2 odsto, ali idu i viลกe od dva odsto, dok je ukupna provizija za promet karticama iznosila do tri procenta. Zato je, kaลพu, i odluฤeno da se ovo promeni zakonom na koji trgovci ฤekaju poslednjih ลกest godina. U meฤ‘uvremenu je objavljen Nacrt ovog zakona o ograniฤenju meฤ‘ubankarskih provizija na 0,3 za kreditne i 0,2 odsto za debitne kartice. U prvih devet meseci od stupanja na snagu ovog zakona, trebalo bi da u prelaznom periodu provizije budu limitirane na 0,6 i 0,5 odsto.

Uลกtedite minut vremena

Trgovci se snalaze na razne naฤine da ubede kupce da plaฤ‡aju gotovinom. Tako je nedavno u jednoj radnji u centru Beograda na kasi postavljeno obaveลกtenje โ€žPlaฤ‡ajte gotovinom i uลกtedite minut vaลกeg i naลกeg vremenaโ€. Da bi izbegli kartice i provizije, trgovci ฤesto kaลพu i da im ne rade POS terminali, pa ฤak i kaลพu kupcu da nosi robu i donese novac kasnije. Izgovor im je i da navodno s karticom neลกto nije u redu i da ne prolazi, a kada odete u drugu radnju i na bankomat, bez problema obavite transakciju.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com